Giganti sa Zapada u problemima: "Bojkotiraju nas od Egipta do Indonezije, gubici su enormni!"

Bojkot zapadnjačke hrane i pića u muslimanskim zemljama sve više smanjuje prihode multinacionalnih kompanija i njihovih franšiznih operatera. Od Egipta do Indonezije i Saudijske Arabije do Pakistana, potrošači izbjegavaju robu koju proizvode Coca-Cola, KFC, Starbucks, Mondelez i Pizza Hut. Financial Times tvrdi kako je to ponajviše posljedica protesta protiv zapadnjačke podrške Izraelu u ratu u Gazi.

- Ovaj događaj je bez presedana. Duljina tog sukoba je bez presedana. Intenzitet je bez presedana - rekao je Amarpal Sandhu, izvršni direktor Americana Restaurants, koji upravlja brendovima kao što su KFC, Pizza Hut i Krispy Kreme diljem Bliskog istoka i Kazahstana.

Bojkot se propagira preko društvenih medija, ali potaknut je i od vlada država. I dok su multinacionalne kompanije u stanju apsorbirati pad prodaje, njihovi franšizni operateri u osjetno su težoj situaciji.

Americana Restaurants, koja je u vlasništvu saudijskog suverenog imovinskog fonda i investitora iz Dubaija Mohameda Alabbara, u utorak je objavila kako je njezina dobit u drugom tromjesečju pala 40 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Unatoč otvaranju 81 novog restorana u prvoj polovici ove godine.

Aktivisti prijete

Oni zapadni brendovi koji su se izjasnili o bojkotima snažno su odbacili percepciju da podržavaju određenu stranu u sukobu.

Primjerice, u Pakistanu, državi s drugim najvećim brojem muslimana na svijetu nakon Indonezije, vlada je u srpnju obećala formirati odbor za identifikaciju i bojkot proizvoda tvrtki koje "izravno ili neizravno" podržavaju Izrael ili njegovu vojsku.

Taj je potez uslijedio nakon što su prošli mjesec tisuće aktivista iz islamističke stranke zatvorile ulicu u blizini glavnog grada Islamabada, i to na tjedan dana, tražeći da vlada zabrani sve proizvode povezane s Izraelom.

Coca-Cola İçecek, punionica Coca-Cole u Pakistanu, izvijestila je da je u prva tri mjeseca 2024. obujam prodaje u toj zemlji pao gotovo četvrtinu. Za to su okrivili "makroekonomske vjetrove", ne spominjući posljedice rata u Gazi.

Karim Yahi, izvršni direktor grupe sa sjedištem u Turskoj, upitan o bojkotima u pozivu s analitičarima u svibnju, priznao je da "na ovom zemljopisnim položaju postoje osjetljivosti i pritisci zbog rata na Bliskom istoku".

Neke trgovine zamijenile su Coca-Colina pića s manje stigmatiziranim lokalnim alternativama, ali one koje i dalje drže Coca-Coline proizvode suočene su s padom prodaje, otkrivaju izvori za FT.

U Maleziji, Starbucksov lokalni operater Berjaya Food izvijestio je o drugom uzastopnom kvartalnom gubitku u svibnju; prihodi su pali 48 posto.

"Nemamo politički program"

U glavnom gradu Jakarti, mnoge Starbucksove trgovine na vratima i stolovima postavili su natpise u kojima pojašnjavaju stav tvrtke o sukobu.

"Starbucks nema politički program. Svoju dobit ne koristimo za financiranje vladinih ili vojnih operacija. Ni Starbucks niti Howard Schultz ni na koji način financijski ne podupiru Izrael", stoji u jednoj takvoj poruci.

No nakon atentata na političkog vođu Hamasa Ismaila Haniyeha, grupa ljudi napala je Starbucks u istočnoj Turskoj.

U Egiptu je, pak, PepsiCo lansirao reklamnu kampanju s ogromnim jumbo plakatima i sloganom "ostani žedan", koji je ismijavao bojkot. Televizijske reklame za Pepsi, u kojima se pojavljuju velike zvijezde, kao što su pjevač Amr Diab i Mo Salah, egipatski nogometaš Liverpoola, izazvale su brojne kritike korisnika društvenih mreža.

Era protekcionizma

Rat u Gazi događa se istodobno kao i veliki porast inflacije u Egiptu, koji se bori s paralizirajućom nestašicom dolara, koja je dovela do oštrog pada vrijednosti njihove funte. U Kairu, Hazem Tamimi, koji vodi supermarket u otmjenoj četvrti Zamalek, rekao je da se njegova prodaja proizvoda Coca-Cole, Pepsija, Ariela, Persila, Cadburyja i Nestléa prepolovila. Čak i imućniji stanovnici tog područja "zovu i kažu da žele egipatsku marku umjesto Nestléa ili Dasanija, koji je u vlasništvu Coca-Cole", dodao je.

Financial Times zaključuje kako su konglomerati suočeni, uz bojkot, i sa sve snažnijom konkurencijom lokalnih skupina, i kao rezultat toga gube udio tržišta.

- Tijekom proteklih deset godina vidjeli smo da se priča pomiče prema protekcionizmu, tradiciji, i lokalnim markama. Narativ da su zapadne robne marke vrhunske, dok je lokalna roba manje kvalitete i jeftinija - u islamskom svijetu gotovo više ne vrijedi - zaključuje Danilo Gargiulo, analist u financijskoj brokerskoj tvrtki Bernstein.