FER primijenio model poticanja startupa po uzoru na Stanford

Zagrebački FER unazad dvije godine potiho je usvojio novi model transfera tehnologije i na temelju njega dosad je nastalo šest uspješnih akademskih startupa, moglo se doznati jučer na najvećoj domaćoj startup konferenciji Zagreb Connectu 2020. Središnja tema sedme konferencije za mlade tehnološke tvrtke, kojih se ove godine 18 natjecalo za 550.000 kuna bespovratnih sredstava, bila je upravo znanost kao dio startup kulture.

U SAD-u je cijela Silicijska dolina stasala iz postignuća Sveučilišta Stanford. No, u Hrvatskoj su se uspjesi poput Infobipa, Nanobita i Rimac Automobila dogodili daleko od ijednog domaćeg sveučilišta. FER je to potiho promijenio u posljednje dvije godine. Umjesto suvlasništva, startupima su ponudili ugovore o licenciranju.

Komercijalni potencijal

Damjan Miklić, osnivač i direktor RoMB Technologiesa, na Zagreb Connectu 2020. potvrdio je da je jedan od tih ugovora FER potpisao s njegovim startupom.

"Kao profesor na fakultetu radio sam na jednoj tehnologiji za koju smo predali patentni zahtjev, a koja ima komercijalni potencijal. Kad sam osnovao startup, fakultet je pristao ustupiti tu tehnologiju nama za komercijalizaciju u zamjenu za 4 posto naknade od poslova u kojima se ta tehnologija prodaje", kaže Miklić.

Navodi da je to model transfera tehnologije koji bi preporučio i svojim kolegama. Ističe da mu je omogućio da nesmetano sa svojih pet poslovnih partnera nastavi razvijati posao. U dvije godine stekli su klijente u Italiji i Hong Kongu. Tvrtka je 2018., u prvoj godini poslovanja, imala prihod od 53,4 tisuće kuna. Lani su narasli na 1,1 milijun kuna i imali neto dobit od 141.205 kuna. Zapošljavaju za stalno šest IT stručnjaka i očekuje daljnji rast.

Nikola Mišković, prodekan FER-a za znanost, kaže da su samo primijenili model koji se pokazao uspješan na Stanfordu.

"FER želi kroz koju godinu imati oko sebe sto startupa s kojima ćemo surađivati, a to ne možemo ako ćemo ulaziti u njihovu vlasničku strukturu, jer se pokazalo da to odbija investitore. Licenciranje pak donosi iste prednosti, a ne nosi opterećenje startupima", kaže Mišković.

Po sličnom se modelu u SAD-u razvila tvrtka WiTricity hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića s MIT-a. Soljačić, koji je otkrio novi efikasniji način bežičnog prijenosa električne energije, licencirao je tehnologiju od MIT-a. Potom je našao menadžment za tvrtku i privukao ulagače poput Toyote i Foxconna. U Hrvatskoj su pak tehnološke transfere inicijalno probala raditi sveučilišta, ali ne baš uspješno. Inzistirali su na suvlasništvu i do 60 posto. Jedan od najuspješnijih primjera po tom modelu je tvrtka Comprehensive Water Technology. Suvlasnik joj je zagrebačko Sveučilište, a lani, u petoj godini poslovanja, bilježi rast prihoda sa 604 tisuće na 885 tisuća kuna i pad neto dobiti s 321,6 tisuća na 6751 kuna.

Poduzetnici nisu dovoljni

Vlada je, slično FER-u, unazad godinu dana zato okrenula priču. Potpuno je prebacila poticanje inovacija s Ministarstva znanosti na Ministarstvo gospodarstva, u čijem okrilju je i Hamag-Bicro.

Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologija i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu ne slaže se s time. Navodi da će Sveučilište iduće godine na Borongaju osnovati vlastitu tvrtku za transfer tehnologije Znanstveno-tehnološki park, u kojoj planira okupiti tehnološki najrazvijenije tvrtke.

"Nije dostatno da Ministarstvo gospodarstva to radi, jer gospodarstvenici nisu dovoljni da bi nas izvukli iz krize. Bez akademije se neće postići brži rast, a mi smo prije imali od 50 do 60 milijuna kuna u budžetu za transfere znanja i želimo da se to vrati nazad", zaključuje Šimpraga.