Fleksibilniji oblik rada jedna je od velikih prednosti koje poslodavci mogu ponuditi kako bi privukli i zadržali kvalitetne i educirane zaposlenike. Dok je nekada izostanak sa sastanka bio izraz nepoštovanja prema klijentu, danas je prihvaćena praksa jer komunikacija preko videopoziva može dovesti do jednako dobrih rezultata uz manje troškove i manje “po putu izgubljenog vremena”. Uz sve to, oni koji rade od kuće postižu bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života pa su i poslom koji im to omogućuje zadovoljniji. Koje sve izazove donosi prilagodba tom režimu rada koji je zaživio tijekom pandemije, ide li i zakonodavni okvir u korak s time te što svemu misle zaposlenici, neke su od tema koje su otvorene na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)i Mplus Grupe.
Bruna Kostelac Košir, izvršna direktorica za ljudske resurse u Mplus Grupi, predstavila je znanstveno istraživanje koje su proveli u sedam zemalja u kojima posluju na uzorku od 4554 zaposlenika. U toj je kompaniji prije pandemije 27,8 posto zaposlenika radilo od kuće, da bi se do 2022. taj udio povećao na čak 71 posto, a dodatnih 15 posto odlučilo na hibridni model rada. Istraživanje je pokazalo da rad od kuće omogućuje bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života te povećava zadovoljstvo pa većina (78 posto) želi nastaviti raditi. S time da najmlađa dobna skupina ipak radije bira rad u uredima kako bi lakše razvili odnose sa svojim kolegama.
- Pozivam kolege u sektoru ljudskih resursa drugih kompanija da uzmu u obzir podatke koji postoje jer se jedino tako mogu donijeti ispravne odluke koje će potaknuti zadovoljstvo. Prava i pogodnosti za zaposlenike moraju biti u fokusu kako bismo ih zadržali - poručila je Kostelac Košir i dodala kako je se oni koji rade u uredima nešto lakše odlučuju za promjenu radnog mjesta. U Mplusu su primijetili kako je ovaj model rada povećao uključenost i dostupnost radne snage pa ih ne brinu tvrdnje dijela javnosti da rad od kuće smanjuje produktivnost.
- Globalno brojne kompanije bilježe pad produktivnosti i angažiranosti, no treba uzeti u obzir da se kroz godine mijenja metodologija i pitanje je li visoka angažiranost tijekom kovid uopće bila realna - napominje.
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, skrenula je pažnju problem produktivnosti i konkurentnosti kako hrvatskog, tako i europskog gospodarstva na globalnoj razini.
- Velika gospodarstva Europske unije poput Njemačke i Italije zabrinuta su zbog znakova krize. Na nama je da pronađemo način kako ojačati hrvatsko gospodarstvo i zadržati ljude, a povećanje plaća nije dovoljno za postizanje standarda EU - smatra Weber.
Na okruglom stolu “Rad od kuće - benefiti i nedostaci”, Danijela Govorčinović Šimunović, direktorica sektora ljudskih resursa u Heinekenu, istaknula je kako je važno omogućiti povratak u urede onima koji to žele. Trenutno njihovi zaposlenici mjesečno 4 ili 5 dana rada od kuće, iako većina ima pravo na deset dana.
- Želimo da se ljudi na radnom mjestu osjećaju dobro i da se osjećaju kao dio kompanije. Zbog toga razgovaramo sa njima i želimo da razumiju što želimo postići - rekla je Govorčinović Šimunović. Posebnu pažnju, dodala je, posvećuju voditeljima timova jer su upravo oni ti koji direktno upravljaju s velikim brojem ljudi i prvi se suočavaju s izazovima.
Bruna Kostelac Košir iz Mplus grupe smatra kako je važno raditi na korporativnoj kulturi i stalno ju preispitivati jer se s vremenom mijenja. Manuela Šola, vlasnica i direktorica agencije Komunikacijski laboratorij, skrenula je pažnju na to da se mora pronaći način za postizanje ravnopravnosti zaposlenika koji rade od kuće s onima u uredima, ali i sustav vrednovanja efikasnosti i uspješnosti kako se ženama, koje češće koriste mogućnost rada od kuće, ne bi onemogućilo napredovanje.
Predsjednik HUP-Udruge trgovine Martin Evačić ispričao je kako su se zbog karantene i dio je zanimanja vezanih uz trgovinu uspio prebaciti na rad od kuće - administracija, uprava, komercijalna služba te organizacije dobavnih lanaca i poslovnih procesa. Tri godine kasnije, trgovci se suočavaju s dodatnim problemom.
- Izrazit je trend da se ljudi iz trgovine okreću zanimanjima gdje se radi samo u jednoj smjeni. Zbog iseljavanja se dodatni smanjio broj dostupnih ljudi, strana radna snaga to tek djelomično uspijeva nadoknaditi, a sustav obrazovanja kroz godine nije napravio puno kako bi popularizirao strukovne škole - istaknuo je Evačić koji procjenjuje da trenutno u sektoru trgovine nedostaje između pet i deset posto ljudi.