BURZE

Europski ulagači plaše se novog vala zatvaranja, jedan sektor pod najvećim pritiskom

Pad indeksa posljedica je najave francuskog premijera Jean Castex da će se Pariz i nekoliko drugih regija potpuno zatvoriti, a strože mjere dolaze zbog ubrzanja širenja koronavirusa i trećeg vala pandemije
 Xinhua/Eyevine/Profimedia

Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale jer je Francuska najavila ponovno 'zatvaranje' nekoliko regija, a zbog oštrog pada cijena nafte, pod najvećim je pritiskom naftni sektor.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,7 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 1,05 posto, na 6.709 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,70 posto, na 14.675 bodova, a pariški CAC 0,75 posto, na 6.018 bodova.

Pad tih indeksa posljedica je najave francuskog premijera Jean Castex da će se Pariz i nekoliko drugih regija potpuno zatvoriti, a strože mjere dolaze zbog ubrzanja širenja koronavirusa i trećeg vala pandemije.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će se i neke druge europske zemlje ponovno 'zatvoriti', što bi dovelo do usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize.

Pod najvećim su pritiskom jutros dionice naftnih kompanija, što je posljedica sinoćnjeg pada cijena nafte za otprilike 7 posto zbog strahovanja ulagača da potražnja za 'crnim zlatom' neće porasti toliko brzo koliko su se nadali.

Cijene dionica BP-a, Royal Dutch Shella i Totala pale su između 1,8 i 2,9 posto.

Loše na europske burze utječe i jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, pri čemu je Dow Jones skliznuo 0,5 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,5, a Nasdaq 3 posto.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeks s rekordnih razina posljedica je rasta prinosa na američke državne obveznice. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, što je posljedica očekivanja da će inflacija porasti zbog ubrzanja oporavka gospodarstva od koronakrize i golemih fiskalnih i monetarnih poticaja.

Dan prije američka središnja banka povećala je procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 6,5 posto, što bi bio najveći rast u gotovo 40 godina.

Premda čelnici središnje banke procjenjuju da će inflacija tijekom godine dosegnuti i 2,4 posto, iznad ciljanih 2 posto, predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da bi to mogao biti privremeni skok inflacije, koji neće promijeniti Fedovo obećanje da zadrži ključne kamatne stope blizu nule.

„Fed je poručio da neće povećavati kamate do 2023., no to ništa ne znači. Ako prinosi na obveznice nastave rasti, to bi moglo naštetiti gospodarstvu”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

I na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,5 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,4 posto, na 29.792 boda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. prosinac 2021 16:54