Kamatne stope ESB-a

Europska središnja banka podigla je kamatnu stopu banaka, ovo povećanje troškova zaduživanja najveće je u povijestu

Zaoštrava se monetarna politika zbog povećane inflacije, ali predviđa i dodatno usporavanje gospodarstva

Christine Lagarde

 Chip Somodevilla/Getty Images/Profimedia/

Nastojeći obuzdati rekordnu inflaciju u eurozoni, Europska središnja banka podigla je depozitnu kamatnu stopu banaka s nula na 0,75 posto, što je najveća razina od 2011. godine. To je drugo uzastopno povećanje troškova zaduživanja od strane ESB-a, nakon što je to učinio u srpnju, a ujedno je i najveće u njezinoj povijesti.

Ističući kako je riječ o "velikom koraku", predsjednica ESB-a Christine Lagarde najavila je daljnje povećanje kamatnih stopa, prema razinama koje će prigušiti potražnju, spriječiti inflacijska očekivanja i pravodobno vratiti inflaciju na dva posto. Do kraja prvog kvartala iduće godine ekonomisti očekuju da će depozitna kamatna stopa doseći dva posto.

Uz to, ESB je priopćio da se njegova glavna stopa refinanciranja za likvidnost banaka povećava s 0,5 na 1,25 posto, a stopa na prekonoćne zajmove bankama s 0,75 na 1,5 posto.

Kupovna moć

Gospodarstvo eurozone istodobno je pretrpjelo znatno usporavanje zbog energetske krize. ESB sada predviđa da će gospodarstvo stagnirati kasnije tijekom godine i u prvom kvartalu 2023.

Iako će BDP ove godine rasti 3,1, brže nego što se ranije prognoziralo (2,8 posto), dogodine ESB očekuje usporavanje na 0,9 posto (ranija prognoza 2,1 posto), a u 2024. godini na 1,9 posto (ranija prognoza 2,1 posto). "Vrlo visoke cijene energije pogađaju prihode ljudi, dok nepovoljna geopolitička situacija, posebice neopravdana agresije Rusije prema Ukrajini, pogađa povjerenje poduzeća i potrošača", kazala je Lagarde. Previsoke cijene energije smanjit će kupovnu moć i gurnuti europodručje u recesiju, a agresivnija politika ESB-a, ocjenjuju pojedini ekonomisti, mogla bi dodatno pogoršati situaciju zbog rasta troškova zaduživanja.

No, inflacija u eurozoni dosegnula je novu najvišu razinu od 9,1 posto u kolovozu, znatno iznad ciljanih dva posto, dok je euro pao na najnižu razinu u zadnjih 20 godina u odnosu na dolar, podižući cijenu uvoza. Takav razvoj događaja potaknuo je ESB da, unatoč strahovima da će europodručje pasti u recesiju u nadolazećim mjesecima, poduzme agresivnije mjere za obuzdavanje inflacije, čak i ako će to negativno utjecati na radna mjesta i rast. Najveći izazov za ESB trenutačno je utjecati na dugoročna inflacijska očekivanja i sačuvati vlastiti kredibilitet.

Kako ističe Thomas Verbraken, izvršni direktor MSCI Researcha za Guardian, ESB sada vidi da su rizici u ukorijenjenoj inflaciji mnogo ozbiljniji nego što je to gospodarsko usporavanje. Dok je monetarno stezanje ESB-a do sada bilo u zaostatku, navodi, "današnje odlučno povećanje stope od 75 baznih poena pokazuje da je središnja banka predana smanjenju inflacije". Pojedini analitičari, pak, upozoravaju na povećani rizik održivosti državnog duga, koji bi mogao prerasti u novu dužničku krizu, s obzirom na to da izostaju mjere koje treba primijeniti da bi se ona izbjegla.

Plitka recesija

Pored toga, mogući slabiji potezi mogli bi dodatno oslabiti euro budući da američka središnja banka podiže stope brže, što bi zauzvrat dodatno potaknulo inflaciju, čineći energiju izraženu u dolarima još skupljom. Iako većina argumenta govori u prilog većem podizanju kamatnih stopa, pojedini analitičari, pak, upozoravaju i na rastući rizik održivosti javnog duga, prije svega kod prezaduženih zemalja. Povećanje kamata neminovno će utjecati na gospodarstvo u godinama koje slijede, a i upitno je koliko će politike središnjih banaka utjecati na smanjivanje inflacije, koja je na strani ponude i vjerojatno će se smanjivati sama od sebe. No, pojedini ekonomisti i kreatori politike čak pozdravljaju plitku recesiju koja bi mogla utjecati na inflaciju i olakšati problem pronalaska radnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. siječanj 2023 10:52