Čak 54 posto europskih potrošača zabrinuto je zbog stanja gospodarstva svoje zemlje, a 52 posto brine zbog osobnih financija. Manje troše na neplanirane kupnje, porast potrošnje očekuje se samo za osnovne potrepštine i luksuz. Tradicionalno štedljivi hrvatski potrošači prate europske trendove, sve više traže vrijednost za novac i sve im je važnija i održivost proizvoda. Pokazala je to najnovija anketa Boston Consulting Group provedena među 16 tisuća europskih potrošača u 9 zemalja, koji su sve više zabrinuti zbog ekonomskih, političkih i okolišnih neizvjesnosti i tome prilagođavaju svoje prioritete za kupovinu.
Zabrinutost za stanje gospodarstva poraslo je za sedam postotnih bodova u odnosu na lani, a oko stanja vlastitih osobnih financija brine 9 posto više ljudi nego u lipnju 2024. Usto, čak je 57 posto Europljana zabrinuto zbog političke situacije, i to najviše Francuzi, Rumunji i Španjolci, a najmanje brinu Skandinavci. Carinski rat brine tek 30 posto potrošača, manje nego što ih je zabrinuto zbog održivosti i klimatskih promjena, što brine 42 posto ispitanih.
Pada kupnja odjeće
"U cijeloj Europi potrošači su sve izbirljiviji i traže bolju vrijednost za novac. Potrošači odvaguju svaku kupovinu, a robne marke se moraju natjecati u vjerodostojnosti, etici i vrijednosti dobivenoj za uloženi novac", rekao je Andreas Malby, lider BCG-ovog odjela za praćenje potrošačkih navika i suautor izvješća.
Vrijednost za novac je najvažniji faktor u donošenju odluka u kupovinu u svim zemljama pokrivenim anketom, i navodi je 59 posto ispitanih. Drugi i treći najvažniji faktori pri donošenju odluka o kupovini su mogućnost uštede i niska cijena, i navodi ih 48, odnosno 47 posto ispitanika.
Među potrošačkim kategorijama, najveći pad je zabilježen u kupovini odjeće, čak 22 posto, zatim alkohol s padom od 18 posto, a zatim grickalice s padom potrošnje od 17 posto.
Ukupna je potrošnja na osnovne kućne potrepštine porasla, ali ne zbog povećane prodaje, nego zbog inflacije.
Online šoping u padu
Ni hrvatske potrošače ni tržište nije zaobišao sentiment opreza i zabrinutosti koji prevladava u Europi, pokazalo se. Hrvatski potrošači su osjetljivi na promjene cijena u gotovo svim kategorijama koje bismo mogli nazvati ne-esencijalnim, a osim svijesti o potrebi dobivanja prave vrijednosti za novac, sve im je važnija i održivost proizvoda, što domaći proizvođači moraju imati na umu", pojašnjava Melanie Seier-Larsen, direktorica i partnerica u BCG-u zadužena za Hrvatsku.
Dok u ukupnoj stopi inflacije u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine značajan udjel ima povećana potrošnja na osnovne namirnice kao što su hrana i bezalkoholna pića, koja reflektira rast potrošačkih cijena u tom segmentu, a ne u tolikoj mjeri povećana prodaja, s druge strane pad cijena odjeće i obuće može se dovesti u vezu s padom potražnje i interesa za tim robama.
Istraživanje je također pokazalo da fizičke trgovine neće tako skoro nestati. U usporedbi s 2024. godinom potrošači su u Europi čak trošili nešto manje u online šopingu. Gotovo tri četvrtine ispitanih, 72 posto potrošača smatra kako su klasične trgovine osnovno mjesto kupovine. Kupci očekuju dostavu u roku dva dana.
Zabrinuti za održivost, kupci kupuju rabljene proizvode, u prosjeku 20 posto europskih kupaca redovito kupuje rabljenu odjeću, rabljene igračke i luksuznu modu, kao i namještaj. Te su stope osjetno više u skandinavskim zemljama i kreću se između 25 i 35 posto. Više od trećine potrošača bojkotira određene robne marke zbog etičkih i političkih razloga, šest postotnih bodova više nego prošle godine.
Komentari
0