Hrvatska i svjetske burze u ponedjeljak su doživjele potop, ugledni ekonomski analitičari najavljuju recesiju u Europi u prvih šest mjeseci ove godine, a ukupna fiskalizirana potrošnja u Hrvatskoj u prvih sedam dana ovog mjeseca u odnosu na isti period prošle godine bilježi rast od četiri posto.
Naime, u razdoblju od 1. ožujka do 7. ožujka 2019. ukupan broj fiskaliziranih računa iznosio je 42,473.515, a iznos fiskaliziranih računa 3.078,044.374,73 kuna, dok je u istom periodu 2020. broj fiskaliziranih računa iznosio 41,221.978, a iznos fiskaliziranih računa 3.226,626.307 kuna, podaci su Porezne uprave.
Veća vrijednost
Dakle, izdano je ukupno 1,25 milijuna manje računa, ali je vrijednost izdanih računa veća za 140 milijuna kuna. Kada se gleda samo trgovina na malo, u tom periodu je u 2019. broj fiskaliziranih računa iznosio 21,948.086, a iznos računa 1.622,837.040 kuna, dok je 2020. broj računa iznosio 21,274.971, a iznos računa 1.704,847.707 kuna. I tu je pao broj računa za 700 tisuća, a vrijednost izdanih računa je narasla za 80 milijuna kuna. To možda dijelom oslikava i činjenicu da je dio građana krenuo u velike kupovine kako bi imao potrebne “rezerve”. S tim da valja kazati kako su podaci o potrošnji krajem veljače govorili kako je u zadnjem dijelu tog mjeseca zabilježen pad potrošnje u restoranima i hotelima. Stoga se trenutno može kazati kako je najviše ranjen turizam, ali se ostala potrošnja dobro drži, unatoč prilično crnim najavama analitičara, poput Joachima Felsa, savjetnika za globalni gospodarski menadžment američke kompanije Pimco, jednog od najvećih svjetskih obvezničkih fondova, koji smatra da je recesija u SAD-u i eurozoni u prvoj polovici godine sada “izrazita mogućnost”.
Prognoze o padu gospodarstva u Europi i SAD-u temelje se na negativnim posljedicama širenja koronavirusa, zbog kojeg dolazi do zastoja u kretanju ljudi i kapitala, te nabavnim lancima proizvodnje.
Mali prinosi
Glavni dionički indeks Zagrebačke burze, Crobex, u ponedjeljak je bio u minusu od 9,27 posto, londonske, njemačke i francuske burze više od sedam posto, dok su glavni burzovni indeksi u SAD-u bili u crvenom od oko pet posto. Burze su pale upravo zbog toga što investitori smatraju kako će poduzeća u recesiji ili usporavanju gospodarstva imati manje profite, pa se novac seli u sigurnije investicije, poput državnih obveznica. Tako je u ponedjeljak prinos na desetogodišnje američke obveznice pao na samo 0,6 posto, što je povijesno najniža vrijednost, dok je prinos na njemačku obveznicu pao na minus 0,8 posto. Prinos na hrvatsku obveznicu ostao je na razini od 0,52%.
Najava recesije u svijetu bio je i povod da Zdravka Marića, ministra financija i potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo, upitamo hoće li Vlada donijeti rebalans državnog proračuna, zbog izvjesnog pada prihoda ako se kriza zbilja nastavi.
“Vrlo je teško išta decidirano reći. U nekoliko navrata sam već javno i govorio. Šteta je evidentna i bit će je još, no koliko duboka, nitko ne zna. Ne može se procijeniti trajanje same krize. Neorganiziranost nekih država, opća histerija i ostali čimbenici nam nikako ne pomažu. Što se tiče naših mjera, radimo ono što možemo. Pokušavamo procijeniti efekte, za sada ne možemo ništa detaljnije reći”, kazao nam je Marić.
Rebalans
I Zrinka Živković-Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke, smatra kako je još rano za rebalans proračuna.
“Za sada je nepoznato kolika će biti dubina krize i kako će se odraziti na prihode proračuna. Međutim, ne bi me čudilo da u Ministarstvu financija već razmišljaju o tome. Kada su posrijedi gospodarske mjere koje bi Hrvatska mogla donijeti, onda tu ne bi trebalo ići stihijski, već napraviti strukturnu analizu pogođenih sektora i na njih djelovati”, rekla nam je Zrinka Matijević-Živković.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ističe kako su prije desetak dana svi indikatori vezani za proračun bili pozitivni, ali da od 1. ožujka “imamo sasvim novu situaciju”.
Davor Huić iz udruge Lipa mišljenja je, pak, kako je Hrvatska “pred recesijom ili u najmanju ruku pred nekim ozbiljnim usporavanjem ekonomske aktivnosti”.
“To znači gotovo sigurno pad prihoda proračuna. Pitanje će se postaviti vrlo brzo, što i kako odgovoriti na pad prihoda. Tri su mogućnosti, povećanje poreza, rezanje rashoda ili zaduživanje. Nakon posljednje krize koja je izbila prije 10 godina, tri su naše vlade zaredom na sličan izazov reagirale pogrešno - nisu dirale javnu potrošnju, nego su dizale poreze i brutalno se zaduživale. To nas je koštalo šestogodišnje recesije, gubitka 150 tisuća radnih mjesta, strašnog demografskog gubitka i trajnog zaostajanja za susjednim zemljama. Ovaj put se sličan scenarij ne smije ponoviti”, ustvrdio je Huić. Susjedna Slovenija je, međutim, već krenula u spašavanje gospodarstva, pa je najavljen paket spasa u iznosu od 998 milijuna eura. On uključuje povoljnije kreditne linije, odgodu plaćanja poreza ako tvrtka dokaže da je u problemu zbog problema koje imaju poslovni partneri ili dobavljači, subvencija za poduzetnike koji smanje broj radnih dana u tjednu te olakšice za rad od kuće.
Italija traži pomoć Unije, Macron poručio: Odsad djelujmo zajedno
Europska unija pokušava naći način kako usporiti širenje virusa u državama članicama, ali i kako pomoći u suočavanju s gubitcima koje ovaj virus već nanosi gospodarstvu. Hitne mjere je zatražila Italija, koja je najviše i pogođena krizom, a veći dio zemlje nalazi se u karanteni.
EU ima određene alate u svojim rukama, ali ne i previše financijskih sredstava. Na to je upozorila jučer i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je iskoristila priliku i pozvala države članice da hitno dogovore višegodišnji financijski okvir.
- Bez novog proračuna nećemo moći primjereno odgovoriti na goruće izazove. Ovo je hitan poziv svim članicama da se dogovore o proračunu - rekla je predsjednica Komisije govoreći o rezultatima svojih prvih 100 dana komisije. Najviše što EU može napraviti za gospodarstvo je da državama članicama dopusti državne potpore i da ih ne računa kao kršenja pravila tržišnog natjecanja, niti će ih zaračunati u okviru dopuštenog deficita.
Jučer je, nakon konzultacija, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio da će “uskoro” održati telefonsku konferenciju šefova država ili vlada kako bi se koordinirali napori oko koronavirusa. “Moramo surađivati kako bismo zaštitili naše građane”, poručio je on.
“Od ovog trenutka djelujmo zajedno”, tvitao je Francuski predsjednik Emanuel Macron.
- Kako bismo se suočili s Covidom-19, zajedništvo je snaga. Pozivam europske partnere na hitnu akciju kako bismo koordinirali sanitarne mjere, napore u istraživanju i naš gospodarski odgovor - dodao je francuski predsjednik.
Hrvatsko predsjedanje EU organiziralo je dva izvanredna sastanka ministara zdravstva, a u četvrtak bi se trebali sastati i ministri obrazovanja kako bi koordinirali napore. No, sve što se na tim sastancima može napraviti su pozivi na suradnju, razmjene informacija te pozivi na solidarnost pri opskrbi lijekovima i medicinskom opremom. Budući da su zbog panike maske za lice razgrabljene u svim državama članicama, države koje imaju veću proizvodnju su zabranile izvoz. Belgija i Nizozemska su na zadnjem sastanku ministara zdravstva oštro kritizirale Njemačku zbog toga, a Komisija je pozvala države članice da poštuju pravila jedinstvenog tržišta.
Institucije EU poduzimaju mjere i za zaštitu svojih djelatnika nakon što se i kod njih povećava broj zaraženih.
Europarlament je ovotjedno plenarno zasjedanje premjestio iz Strasbourga u Bruxelles, što se događa samo u izvanrednim okolnostima. Brojne aktivnosti Parlamenta su otkazane. Spekulira se da bi se daljnji sastanci u Europarlamentu mogli suspendirati do iza Uskrsa. (Augustin Palokaj)