Na isti način na koji NASA financira svemirske projekte Elona Muska, kako je američka vojska financirala razvoj tehnologije za danas komercijalni proizvod, robotski usisavač iRobot, te kako je tamošnje Ministarstvo zdravstva financiralo razvoj cjepiva i druge opreme za borbu protiv koronavirusa, doslovno na isti način to može raditi i Hrvatska. Otkrio nam je to Jean-Eric Paquet, glavni direktor Europske komisije za istraživanje i inovacije.
SAD to radi u programu zvanom SBIR, gdje ministarstva od poljoprivrede, zdravstva, energetike i obrazovanja pa sve do NASA-e 3 posto svog budžeta usmjeravaju u istraživanje i razvoj natječaje otvorene isključivo američkim kompanijama. To im je jedan od glavnih načina poticanja R&D-a u malim i srednjim tvrtkama.
Europski program Horizon svojevrsna je kopija SBIR-a. No, u Komisiji navode da države mogu imati i svoje pandane SBIR-a. Ovakve ideje posebno su zanimljive uoči početka novog programskog razdoblja u Europskoj uniji.
K tome, Hrvatska je u posljednje vrijeme iskusila prvi krupan startup exit, onaj Nanobita težak gotovo milijardu kuna, i dobila prvog hrvatskog jednoroga, Infobip, koji sad vrijedi više od milijardu kuna.
Jutarnji list razgovarao je s Paquetom, koji je u nas boravio na konferenciji Wire 2020. u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu, ali prvo nas je zanimalo kako se Komisija planira nositi s američkim tehnološkim divovima: Amazonom, Appleom, Facebookom, Googleom i Microsoftom; s kojima se male europske kompanije ne mogu tržišno ravnopravno natjecati.
Kako se može vidjeti u posljednje vrijeme, slične probleme imaju i ostale američke kompanije pa su se aktivirali Senat i tamošnji regulatori.
Što Komisija radi u vezi sa zaštitom europskih tvrtki od dominacije Amazona, Applea, Facebooka, Googlea i Microsofta?
Njihova dominacija na tržištu Unije doista je razlog za zabrinutost. Time se moramo zajednički pozabaviti. Europa ima obilje talenata, ideja i startupova.
Nedostaje nam startupa koji su prešli u fazu brzog širenja, tzv. scale-upova, kao i lokalnog rizičnog kapitala. Europa ima i premalo novih startupa jednoroga, tvrtki vrednijih od milijardu eura.
Zbog toga smo uspostavili Europsko vijeće za inovacije (EIC) kojemu je cilj osigurati da naši najtalentiraniji inovatori i inovacije dođu do globalne pozornice, među ostalim i europskom "tvornicom jednoroga", koja će poduprijeti stvaranje scale-upova i malih i srednjih poduzetnika jedinstvenom kombinacijom bespovratnih potpora i investicija.
Potražnja europskih startupa i malih i srednjih poduzetnika za financiranjem uz pomoć EIC-a je jako velika. Unatrag godinu dana, u pilotu, EIC akcelerator je primio oko 10.000 zahtjeva kroz koje se traže ulaganja od 28,7 milijardi eura. Prvih 255 zahtjeva teških 1,08 milijardi eura već je odobreno.
Jesu li zemlje članice, poput Hrvatske, slobodne i same razviti vlastite mehanizme poticanja R&D-a, konkretno smije li Hrvatska kreirati svoju verziju američkog SBIR programa?
Članice Unije smiju stvoriti shemu sličnu SBIR-u, a mnoge od njih već su to učinile u raznim oblicima. Jedini je uvjet da morate poštivati europska pravila o državnoj pomoći.
Znači, ako se pazi na to da se Europskoj komisiji ne treba prijavljivati državna potpora manja od 200.000 eura po poduzeću unutar tri godine, Hrvatska može razviti snažnu politiku potpore za svoje startupe i inovativne male i srednje poduzetnike.
Da bi se razvio nacionalni inovacijski ekosustav, također je važno uspostaviti nacionalnu agenciju za financiranje inovacija koja može osigurati učinkovitu javnu intervenciju na temelju poštene konkurencije.
Može li učinkoviti startup ekosustav potaknuti ulaganja R&D?
Apsolutno. Inovacijski ekosustavi presudni su u poticanju ulaganja, i to u svim fazama tehnološkog razvoja.
No, važno je da politike i podrška startup ekosustavu bude poticana primarno stvarnom potražnjom. Upravo će takav pristup biti u središtu idućeg Horizona. U Hrvatskoj je u posljednjih pet godina vidljiv veliki napredak, posebno u Zagrebu. K tome, članstvo u EU smanjilo je prepreke za hrvatske startupe za širenje na druga europska tržišta, kao i za ulazak kapitala u regiju. No, još nedostaje rizičnog kapitala.
Što se dogodilo sa 3,5 milijarde eura teškim fondom EU za startupe?
Model poticanja i podrške R&D-u ključan je za ublažavanje fenomena "doline smrti", problema u koji uđu tehnološke tvrtke koje dobiju skroman početni kapital, a još nisu pobudile interes krupnih ulagača pa nemaju sredstva za premostiti taj jaz.
To je posebno izraženo u Europi, gdje nema tržišta rizičnog kapitala, kao u SAD-u i Kini. Novoosnovani Europski fond za inovacije to treba riješiti. Nedavno je odobrio prvu rundu investicija od ukupno 80 milijuna eura u prve projekte, a tih rundi bit će još mnogo.
Utječe li R&D na BDP članica Unije?
U Europi, R&D po široj definiciji, čine oko dvije trećine rasta produktivnosti i polovicu gospodarskog rasta zemalja EU od 2010. Prema našim procjenama, na svaki euro uložen kroz Horizon u R&D vraća se u BDP sa 11 eura u razdoblju od 25 godina.