Gradnja nove plinske infrastrukture u Europi je nepotrebna jer su njezini kapaciteti već sada dva puta veći od potražnje za LNG-om, upozorila je konzultantska kuća Global Energy Monitor (GEM) sa sjedištem u SAD-u.
- Gledajući investicije u infrastrukturu za LNG u Europi koje su u tijeku, jaz između kapaciteta i potražnje za LNG-om mogao bi do 2030. porasti do četiri puta većih kapaciteta od potražnje ili do godišnjeg viška uvoza od 352 milijarde kubnih metara plina - navodi se u redovitoj mjesečnoj analizi GEM-a o kretanjima na globalnom tržištu plina za ožujak ove godine, uz upozorenje da povećanje kapaciteta koje ne prati potražnju ne rješava ključne probleme opskrbe kao što su promjenjivost cijena i poremećaji u opskrbi.
U prilog spomenutim procjenama GEM-a idu još neke stručne analize, ali i podaci o uvozu LNG-a u Europu za ožujak ove godine. Prema podacima portala Montel, uvoz LNG-a u Europu i Tursku koncem ožujka pao je za 40 posto u odnosu na ožujak 2023., potonuvši na najnižu razinu u posljednje dvije i pol godine uslijed, komentira portal, tekućeg pada potražnje i snažne azijske potražnje.
- Tjedni primitak LNG-a na europskim terminalima iznosio je ukupno gotovo 1,8 milijardi kubnih metara, što su najmanje količine od 11. listopada 2021., iako se prema podacima očekivalo da će biti ispušteno 2,6 milijardi kubnih metara. U međuvremenu, ponuda je prošlog mjeseca dosegla najnižu šestomjesečnu razinu od 11,3 milijardi kubnih metara, s potražnjom ograničenom snažnim protokom cjevovoda iz Norveške i neuobičajeno blagom zimom koja je završila skladištenjem na rekordnim razinama - utvrdio je Montel.
Pad potražnje
Kada su u pitanju stručne analize na tragu GEM-a, Međunarodna agencija za energiju (IEA) nedavno je izašla s procjenom da bi potražnja za plinom u Europi 2030. mogla pasti za gotovo trećinu u odnosu na trenutnu i iznositi 390 milijardi kubnih metara. Pritom IEA precizira pad potražnje pod pretpostavkom da europske države ispune svoje klimatske ciljeve, što bi automatski dovelo do smanjenja potrošnje.
U raščlambi spomenutog pada uvoza LNG-a Montel skreće pozornost na ocjenu stručnjaka za globalnu energiju s britanske poslovne škole Warwick Michaela Bradshawa da ne postoji unisono razmišljanje ni struke ni tržišta o ulozi LNG-a u nastavku globalne energetske tranzicije. Uz napomenu da zapadni pristup europskoj opskrbi plina bezuvjetno polazi od toga da je Europa 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu nepovratno prešla na opskrbu LNG-om iz SAD-a, Katara, Australije i s drugih tržišta.
- U SAD-u, koji je najveći svjetski proizvođač i izvoznik LNG-a, na snazi je odluka predsjednika Joea Bidena od 26. siječnja o privremenom zaustavljanju pripreme novih ulaganja u LNG projekte, dok se ne napravi revizija jesu li oni u nacionalnom interesu SAD-a. Bez obzira na to, izvoz LNG-a iz SAD-a u Europu za sada je siguran. Europa se, s druge strane, obvezala značajno smanjiti potrošnju plina, pa postoji mnogo neizvjesnosti oko potražnje za plinom u desetljeću koje počinje s 2030. i kasnije - navodi Bradshaw u autorskom tekstu na Warwickovoj službenoj stranici.
Iskorak Njemačke
Bradshaw ostavlja otvorenom opciju da se u europskoj zelenoj tranziciji zaobiđe plin i izravno s ugljena prijeđe na obnovljive izvore energije. Ako se to dogodi, dodaje, LNG industrija bi mogla graditi proizvodne kapacitete za koje ne postoji tržište.
- Industrijski analitičari predviđaju da će se potražnja za LNG-om nastaviti. Shell je, primjerice, nedavno objavio izglede za LNG koji pokazuju da će potražnja za tim energentom skočiti za 50 posto. S obzirom na uspone i padove u ponudi i potražnji za LNG-om, u sljedećih pet ili više godina postoji rizik za tvrtke koje donose investicijske odluke za projekte koji će se tek graditi - zaključuje Bradshaw.
Prema podacima GEM-a, europske zemlje planirale su do kraja tekućeg desetljeća, na godišnjoj razini, izgraditi 249 milijardi kubnih metara novih LNG kapaciteta i 46 milijardi kubnih metara prekograničnih cjevovoda, investirajući oko 84 milijarde eura. Oko jedne petine planiranih ulaganja u LNG terminale te skladišta i jedne desetine plana za plinovode, prema istome izvoru, već je u izgradnji, a prednjače Njemačka (ulaganja u nove kapacitete za LNG od 99 milijardi kubnih metara), Italija (31 milijarda kubnih metara) i Grčka, koja gradi novih 26 milijardi kubnih metara kapaciteta za prihvat i otpremu LNG-a.
Ponuda na Krku
Hrvatska je, prema računici GEM-a, među deset europskih država s najvećim planiranim kapacitetima proširenja LNG infrastrukture. Riječ je, podsjetimo, o proširenju LNG Terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubičnih metara kapaciteta za prihvat i transport LNG-a. U prilog spomenutim ocjenama o smanjenju potražnje za LNG-om idu aktualni podaci o rezerviranju slobodnih kapaciteta na krčkom terminalu. Naime, nakon što su u proljeće prošle godine zakupljeni svi preostali slobodni terminali na Krku od 1. listopada 2027. do 1. listopada 2037., Terminal je jesenas ponudio zakup slobodnih kapaciteta od 2037. do 1. listopada 2040. u ukupnoj količini od 83,4 milijuna megavatsata
Od spomenutog otvaranja novih kapaciteta krčkog terminala do 1. travnja ove godine, svi ponuđeni megavati i dalje su slobodni, što znači da nije bilo interesa postojećih zakupaca poput Prvog plinarskog društva, slovenskog Geoplina ili mađarskog MET-a, kao ni novih zakupaca. I taj podatak ide u prilog ocjeni da je na europskom tržištu LNG-a smanjena potražnja i da veliki trgovci plinom ne idu u rizike koji nisu nužni.
