Teško je znati kakva će biti budućnost Europske unije i eurozone, osobito imajući u vidu rastući populizam, pa u tom kontekstu treba sagledavati i hrvatski projekt uvođenja eura.
Politički ekonomist Vuk Vuković smatra da je upravo knjiga Velimira Šonje “Euro u Hrvatskoj: za i protiv” onaj nužni alat koji u urukama trebaju imati nositelji političke vlasti, ali i šira javnost.
- Možda ćemo 2023. godine imati populističku vladu, to nitko ne može znati, čak ni ja - samoironično se našalio Vuk Vuković koji je ovih dana bio dosta angažiran i oko prognoze euroizbora, ali ne osobito uspješno. No, ono što smatra ključnim jest da Šonje iznosi argumente koji bi raspravu o euru trebali odvesti u civiliziranom smjeru.
Posebni fond
Premda je njegovo “da” euru odavno poznato, Šonje kaže da je u vaganju argumenata za i protiv bio “intelektualno pošten”. No, iznio je i neke prigovore, a odnose se na Vladinu eurostrategiju iz 2017. godine koju je, doduše, pisao HNB. Među njima su dvije činjenice: u strategiji se ne spominje mogući raspad eurozone ni odgovor što bi to značilo za Hrvatsku te kakav je plan s deviznim rezervama HNB-a koje će se osloboditi uvođenjem eura, a trenutačno služe za obranu tečaja kune. Riječ je o 5,8 milijardi eura. Kako pretpostavlja da bi političari taj novac mogli iskoristiti na svoj način, predlaže osnivanje posebnog pričuvnog fonda za fiskalnu stabilizaciju.
Kada je riječ o tome kako političari gledaju na uvođenje eura, Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti smatra da su predstavnici HDZ-a malo skloniji euru od onih u SDP-u i sve poziva da odlučnije participiraju u raspravi. Iako sudionici rasprave ne vjeruju da će Europa jednoga dana imati i fiskalnu uniju, Šonje smatra da ona i nije nužna za budućnost monetarne unije, odnosno eura. Profesori s Ekonomskog fakulteta Josip Tica i Marijana Ivanov trebali su predstavljati stranu “protiv”, ali nisu ostavili takav dojam. Uglavnom su se zadržali na pitanju tečaja do uvođenja eura.
- Nisu važne cijene u Konzumu, ključna tema bit će razina tečaja prilikom ulaska u ERM 2”. Ona će odrediti budućnost djece koja su sada na fakultetu i dugoročan razvoj zemlje - izjavio je Tica, podsjećajući kako je važno učiti iz povijesti.
Proroci i dogmatici
Marijana Ivanov pak samo je izrazila žal za propuštenim prilikama deprecijacije kune i, kako je za to sada kasno, želi što brže uvođenje eura. Kada su u pitanju neki neistomišljenici, neki suverenisti koji bi radije zadržali kunu, Šonji ipak nije dovoljno držati se argumenata ili biti “intelektualno pošten”, nego poseže i za pokojom kvalifikacijom, poput “novi proroci” ili “dogmatici”.
Boris Vujčić: 'Ako je zemlja uspješna, dobar joj je svaki tečaj'
Kada bi Hrvatska mogla završiti proces priprema za uvođenje Jedinstvenog nadzornog mehanizma Europske središnje banke nad hrvatskim bankama, guverner Boris Vujčić nije želio precizirati. No, prvi korak u proceduri pristupanja eurozoni je učinjen time što su ministar financija i guverener zatražili pristup u taj mehanizam koji je obavezan za sve države članice eurozone.
Kako budući tečaj kune prema euru najviše brine ekonomiste, na predstavljanju knjige Velimira Šonje Vujčić je kazao kako on zapravo nije važan.
“Uspješnim zemljama svaki tečaj valja, a neuspješnima nijedan”, kazao je Vujčić. Stoga on smatra da nije važna ni razina tečaja s kojom će Hrvatska ući u ERM 2.”
Pritom kao ilustraciju često uzima Slovačku koja je nerealno postavila tečaj i zato ga je dva puta morala mijenjati.