Rasprava koja se u Bruxellesu vodi oko toga smiju li se biljni proizvodi nazivati „hamburgerima“ ili „odrescima“ te koje su oznake rezervirane isključivo za meso, otvorila je novo pitanje vezano uz zakonodavnu logiku - što je s filetima riba? Primjerice, u španjolskom i brojnim drugim jezicima (uključujući hrvatski) se riječ filet(e) – koja bi se, prema prijedlogu, mogla koristiti samo za mesne proizvode – često pojavljuje i na etiketama ribe. Konkretno, izrazi poput filete de lubina (file brancina) i lomos de atún (odrezak od tune) sastavni su dio europskog ribarskog vokabulara, piše Politico.
Daniel Voces de Onaíndi, generalni direktor europskog udruženja ribarske industrije Europêche, kaže kako podržava namjeru da se spriječi korištenje „mesnih“ ili „ribljih“ pojmova za biljne proizvode, no zabrinut je zbog dvosmislenosti pojedinih pojmova u nekim jezicima, što bi moglo dovesti do neželjenih posljedica upravo u sektoru koji se želi zaštititi. Dodao je da pregovarači Europske unije u međuinstitucionalnim razgovorima o reformi zajedničkog poljoprivrednog tržišta moraju voditi računa o dosljednosti na svim službenim jezicima bloka. Inače će se dogoditi baš ono što zagovornici zabrane, među kojima su poljoprivredne skupine i dio zakonodavaca, žele spriječiti: zbrka na tržištu.
Predlagateljica zabrane u Europskom parlamentu, francuska zastupnica Céline Imart, nije odgovorila na zahtjev Politicaza komentar. U međuvremenu, Europska komisija predlaže i posebno ograničenje koje bi zabranilo upotrebu još specifičnijih termina kao što je „krilo“.
Pojmovi koji su izvorno bili vezani uz mesnu industriju već su se i u engleskom jeziku počeli koristiti u drugim sektorima, pa je sasvim uobičajen izraz odrezak od tune, baš kao i na hrvatskom jeziku. Ipak, nije izgledno da će McDonald’s morati preimenovati svoj Filet-O-Fish, budući da se „filet“ u engleskom ne smatra isključivo mesnim pojmom.
Potrošačke organizacije smatraju da cijeli pristup promašuje bit. Olivia Brown iz Euroconsumersa naglašava da su riječi poput „kobasica“ i „hamburger“ prvenstveno opisi oblika i načina pripreme, a ne nužno sastava. Umjesto ograničavanja termina, kaže, fokus bi trebao biti na jasnim oznakama koje pomažu potrošačima da razumiju što kupuju – a dodatak „veggie“ u „veggie burger“ upravo to čini. Istraživanja potvrđuju njezinu tvrdnju. Studija BEUC-a iz 2020. pokazala je da potrošači nisu zbunjeni nazivima poput vegetarijanskog burgera ili kobasice, sve dok je jasno naznačeno da se radi o biljnom proizvodu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....