Ukinut DESI

EU upozorila Hrvatsku: Trebate obrazovati više ICT profesionalaca i naći načina kako ih zadržati

Unija objavila prvo izvješće o digitalnoj dekadi i predstavila alat za usporedbu ‘digitalnih‘ performansi članica po nizu parametara

Hrvatska je po korištenju javnih digitalnih usluga ispod prosjeka EU-a

 Jl/

Nema više DESI indeksa. Europska komisija ukinula je indeks digitalizacije društva i gospodarstva koji je ukazivao koliko su članice olakšavale svojim građanima pristup javnim servisima, širile digitalna znanja i brinule o mogućnosti svojih građana da pristupe brzom internetu.

Komisija je popustila oko DESI-ja, ali ipak ne potpuno.

Umjesto jednostavnog indeksa, predstavila je nešto složeniji alat.

U sklopu Izvješća o EU digitalnoj dekadi, Komisija je na svom webu objavila alat za usporedbu država članica po pojedinačnim parametrima.

Novi način usporedbe

Prema podacima tog alata, Hrvati manje od EU prosjeka koriste digitalne javne usluge, ali su zato natprosječni po natprosječnom korištenju ICT tehnologija.

Digitalne javne usluge u Hrvatskoj koristi 68,72 korisnika Interneta.

Čini se dosta, ali u EU je prosjek 74,20 posto, a na vrhu je Danska s 98,86 posto svojih korisnika interneta koji koriste javne digitalne usluge.

Drugi zanimljiv podatak je da u Hrvatskoj natprosječno ICT tehnologije koristi čak 31,18 posto građana.

image

U Hrvatskoj natprosječno znanje iz ICT-a ima više od 30 posto građana

Jl/

Po tome je Hrvatska ispred Portugala, Belgije, Češke, Cipra, čak i države s najrazvijenijim gospodarstvom u Uniji - Njemačke. Primjerice, u Njemačkoj svega 18,84 posto građana ima natprosječna znanja ICT-a.

Na začelju su Rumunjska i Bugarska s oko osam posto svojih građana koji imaju natprosječna tehnološka znanja.

EU se pak trudi imati barem 80 posto građana koji barataju osnovnim tehnoloških znanjima. Sad je na 54 posto, a Hrvatska na 63 posto.

Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo Hrvatske stoga je uvjeren da će do 2030. godine uspjeti doseći EU prag.

image

Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo Hrvatske

Zeljko Puhovski/CROPIX

- Već sad smo iznad prosjeka, a jednako tako radit ćemo i na jačanju ICT edukacije, gdje Hrvatska trenutačno ima 3,7 posto ICT stručnjaka među zaposlenima, a EU 4,6 posto - kaže Gršić.

Posebno je zanimljivo da Unija po pitanju talenata, gdje smo ukupno prilično dobro ocijenjeni ističe da je nužan dodatan napor Hrvatske.

Zabrinuti za tržište rada

- Hrvatska treba ubrzati svoje napore u području digitalnih vještina. Posebno, Hrvatska treba ojačati kapacitet za edukaciju i trening ICT stručnjaka i učiniti napor kako bi takve profesionalce zadržala na tržištu rada, paralelno privlačeći nove talente - navodi Komisija.

Ovo je prvi puta je Komisija ukazala, ne samo na obrazovanje već i na potrebu zadržavanja i stvaranja uvjeta da se hrvatski ICT stručnjaci uključe u lokalno tržište rada i da ih se time zadrži u Hrvatskoj.

Sve ICT udruge davale su Vladi prijedloge po tom pitanju, ali bezuspješno.

Vlada je ponudila niz poreznih povlastica, ali koje nisu bile usmjerene na ICT profesionalce specifično i prva konkretnija takva mjera koja se očekuje da će stupiti na snagu početkom 2024. je radničko dioničarstvo u d.o.o.-ima. To je prva mjera koja će izravno i opipljivo imati financijskog učinka na zadržavanje ICT profesionalaca koji bježe u inozemstvo ili iz Hrvatske rade za inozemne poslodavce za daleko veće plaće.

Treba naglasiti da Središnji državni ured za digitalno društvo ne može riješiti taj problem, jer tu su mnogo relevantniji sugovornici Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva. Zasad nema informacija da ta ministarstva rade na takvom planu.

U izvješću se vidi i da su kritike EK na račun stanja broadbanda u Hrvatskoj urodile plodom.

Iako i EK priznaje da trenutačno i dalje ruralni dijelovi Hrvatske značajno zaostaju u pristupu brzom internetu, ipak navodi da je Hrvatska od 1. siječnja 2023. podigla minimalnu, zakonom zajamčenu brzinu interneta s 1 Mbps na 7 Mbps. To znači da nitko u Hrvatskoj ne smije imati pristup internetu sporiji od 7 Mbps.

Hit u 5G-u

Oni koji pak imaju pristup internetu na razini 100 Mbps, što se danas u Uniji smatra standardom, je 28 posto u Hrvatskoj. U EU je prosjek 55 posto.

S druge strane, Hrvatska je pohvaljena po pitanju 5G-a.

Pristup toj tehnologiji imalo je 34 posto građana Hrvatske, a danas ih ima 82 posto. Usporedbe radi, prosjek Unije je 81 posto, a cilj do 2030. je 100 postotna pokrivenost 5G-om.

image

Predstavljanje godišnjeg izvješća EU o statusu digitalizacije u okviru Digitalne dekade 2030. u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u Zagrebu. Na fotografiji: Ivana Gereci, Bernard Gršić, Nikola Modrušan i Luka Balvan.

Željko Puhovski/CROPIX

Gršić kaže da su poruke EK važne za digitalni razvoj Hrvatske.

- U digitalizaciju su stoga kroz Nacionalno vijeće uključena sva ministarstva i drugi partneri te radimo na tome da se svi pokazatelji nastave poboljšavati - zaključuje Gršić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. veljača 2024 14:48