Atlantic Grupa, hotelsko poduzeće ‘Modra špilja‘ s Visa, Končar Elektroindustrija i Hrvatski Telekom ovogodišnji su dobitnici nagrade Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja u 2023., objavljeno je na konferenciji HANFA-e i Jutarnjeg lista ‘Korporativno upravljanje – standardi koji oblikuju sutrašnjicu‘ u zagrebačkom hotelu Esplanade.
- Za Atlantic Grupu je velika prednost biti izlistan na burzi zbog organskog rasta, privlačenja kapitala i drugih benefita. Transparentnost izlistanih kompanija doživljavam kao prednost, Atlantic nema što kriti – ustvrdio je na konferenciji Emil Tedeschi predsjednik Uprave Atlantic Grupe, kojoj je pripala najprestižnija nagrada HANFA-e, namijenjena kompanijama izlistanima na vodećem tržištu Zagrebačke burze. Končar je odnio pobjedu u natjecanju za nagradu regulatora u konkurenciji kompanija izlistanima na službenom tržištu burze, a HT za kompaniju koja je ostvarila najveći napredak u primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. Riječ je o sedmoj po redu konferenciji o korporativnom upravljanju i izboru kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi za najveća dostignuća u usklađenosti s kodeksom korporativnog upravljanja.
Emil Tedeschi izrazio je uvjerenje kako u Hrvatskoj paralelno funkcioniraju dvije stvarnosti. - Jedna je stvarnost Beroševa kriminogena, a druga je stvarnost Atlantic Grupe gdje tisuće djelatnika i dobavljača marljivo radi i stvara novu vrijednost za dioničare - ustvrdio je Tedeschi, zahvaljujući se na nagradi HANFA-e koju je ‘Atlantic Grupa‘ dobila za korporativno upravljanje za 2023.. Tedeschi je pozvao sudionike konferencije i cjelokupnu javnost na, kako je kazao, zaustavljanje korupcije i promociju novih i pravednih vrijednosti.
- Vjerujem u sud HANFA-e, ako regulator primjećuje napredak koji Končar postiže, onda je to zaista tako jer mi koji gledamo razvoj kompanije svaki dan, možda ne možemo sagledati pomake kako treba – komentirao je predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Gordan Kolak. U ime ‘Modre Špilje‘ koja je trijumfirala u konkurenciji tvrtki uvrštenih u redovito tržište Zagrebačke burze nagradu je preuzeo član Uprave Edo Bogdanović.
Uoči dodjele nagrada sudionicima konferencije, a u smaragdnoj dvorani hotela Esplanade nazočno je oko 150 menadžera hrvatskih kompanija, predstavnika javnog sektora i regulatora, obratili su se glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, direktor konzultantske kompanije KPMG Adria Ognjen Milas, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić, predsjednica Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) Verena Ross i Član Upravnog vijeća HANFA-e Jurica Jednačak.
- Standardi korporativnog upravljanja nisu ‘čarobni štapić‘ za kvalitetno upravljanje kompanijama sami po sebi. Oni su alat koji mogu pomoći kompanijama da se bolje integriraju u tržište. To je priča o odgovornosti, odgovornosti prema dioničarima, ali i društvu u cjelini – kazao je Goran Ogurlić.
Ognjen Milas skrenuo je pozornost na važnost uvođenja obveznog izvješćivanja o održivosti poslovanja na provođenja kodeksa korporativnog upravljnja.
- Nekoliko stotina hrvatskih kompanija u obvezi je podnositi izvješća o održivosti poslovanja. Tu su, osim poduzeća, u procese primjene ciljeva održivosti poslovanja uključene poslovne banke, institucionalni i drugi investitori u dionička društva – napomenuo je Milas.
Ante Žigman upozorio je sudionike skupa na tekuću javnu raspravu o izmjenama kodeksa o korporativnom upravljanju i pozvao sve zainteresirane dionike da se uključe u raspravu.
- Danas korporativno upravljanje nije samo regulatorna obveza, već i izvor kvalitetnih rezultata kompanija – ustvrdio je Žigman.
Predsjednica ESMA-e Verena Ross poručila je sudionicima skupa u Esplanadi da je Europska unija proteklih godina postigla, kako je kazala, postupni napredak u poboljšanju učinkovitosti, razmjera i otpornosti tržišta kapitala EU-a. Ipak, dodala je, tržišta kapitala u EU ostala su nerazvijena u usporedbi s američkim tržištima.
- Ipak, tržišta kapitala u EU ostala su nerazvijena u usporedbi s američkim tržištima. Primjerice, članice EU od 2015. bilježe pad svog udjela u kapitalizaciji globalnog tržišta kapitala. Na kraju 2023. taj je udio iznosio 11 posto u usporedbi s 45 posto kompanija iz SAD-a, dok je 2009. udio EU iznosio 16 posto – naznačila je Verena Ross.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić ukazao je na utjecaj standarda korporativnog upravljanja na otpornost kompanija na krize i konkurentnost.
- Kada govorimo o dioničkim društvima u javnom vlasništvu, iako su tijela vlasti vlasnici nekoliko stotina poduzeća, 90 posto su zapravo tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. U državnom vlasništvu je 47 kompanija, za koje Ministarstvo financija izrađuje potpuno novu viziju i regulatorni okvir korporativnog upravljanja, dio kojeg je i novi, transparentiji i odgovorniji način izvješćivanja javnosti o poslovanju društava – najavio je Zoričić.
Član Upravnog vijeća HANFA-e Jurica Jednačak predstavio je sudionicima skupa Godišnje izvješće o korporativnom upravljanju za 2023..
- Kada, primjerice, govorimo o neovisnosti članova Nadzornog odbora kompanija izdavatelja vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi, prosječan broj članova NO je pet a dva su neovisna. Smatramo da tu postoji prostor za napredak, kao i kod revizijskih odbora kompanija – naveo je Jednačak. Osvrnuvši se na sustave unutarnje kontrole u kompanijama, član UO HANFA-e kazao je kako ohrabruje jačanje trenda unutarnje kontrole kod društava na redovitom tržištu Zagrebačke burze.
- Ukupna usklađenost kompanija s kodeksom upravljanja svake godine je sve veća, posebno kod kompanija na nižim kotacijama – ustvrdio je Jednačak.
Nakon dodjele nagrada uslijedio je središnji panel konferencije pod nazivom ‘Visoki standardi korporativnog upravljanja kao preduvjet za uspješno poslovanje u današnje vrijeme‘.
Lenardić: Najveći izazov za hrvatske kompanije zadržavanje kvalitetnih zaposlenika
Partner i član Uprave konzultantske tvrtke ‘KPMG Adria‘ Daniel Lenardić, govoreći sudionicima konferencije HANFA-e i Jutarnjeg lista o aktualnim trendovima u korporativnom upravljanju, najavio je kako ‘dolazi vrijeme velikih promjena u korporativnom upravljanju‘.
- Teme transformacije su tehnološka nadogradnja, inoviranje poslovnih modela i bolje korištenje podataka. Vanjski utjecaji su geopolitičke nestabilnosti, inflacija i pojave kao što je COVID-19. Europa ne stoji dobro, povećava se ‘gap‘ razvijenosti njezina tržišta kapitala u odnosu na američko tržište kapitala – naznačio je Lenardić. Upozorio je na odljev ulaganja građana Unije prema vaneuropskim tržištima kapitala zbog nerazvijenosti tržišta kapitala EU. Samo u SAD, naznačio je Lenardić, građani EU investiraju 600 milijardi eura.
- Kada govorimo o izazovima korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, sve će veći izazovi za kompanije biti zadržati zaposlenike zadovoljnima i unaprijediti tehnološku spremnost. Kod tehnološke spremnosti vidimo velike razlike između kompanija, pogotovo između privatnih tvrtki i javnog sektora – kazao je Lenardić. Upozorio je i na važnost tranzicije upravljanja kompanijama s generacije osnivača na nasljednike kao trenda ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama istočne Europe u kojima se devedesetih godina prošlog stoljeća formirala nova gospodarska struktura.
Lenardić je, osvrnuvši se na procjene globalnih ekonomskih kretanja, upozorio kako Svjetska banka očekuje da će globalna trgovina 2024. rasti samo pola prosječne stope desetljeće prije pandemije koronavirusa te da će globalne kamatne stope ostati na najvišoj razini u 40 godina, prilagođene za inflaciju.
Država bi vlastitim primjerom u javnim tvrtkama trebala pokazati odanost korporativnom upravljanju
Iako su predstavnici države i na ovogodišnjoj Konferenciji HANFA-e i Jutarnjeg lista o korporativnom upravljanju najavili reformu upravljanja tvrtkama u javnom vlasništvu na zasadama kodeska korporativnog upravljanja, na središnjem panelu konferencije zatraženo je da država spomenute najave dade konkretnim primjerima.
- Kada govorimo o kvotama, važno je mijanjati svijest i kulturu, a nažalost, nekima trebaju direktive od države. Država bi mogla svojim primjerom u poduzećima u kojima upravlja predvoditi pozitivan trend, i tako utjecati na veću spremnost svih sudionika na osiguranju jednakopravnog pristupa žena i muškaraca pozicijama u poduzećima kojima upravlja – predložio je glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma Siniša Đuranović. Uz Đuranovića, u središnjem panelu konferencije sudjelovali su predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Gordan Kolak, bivši član Uprave hotelskog poduzeća Modre špilje Mario Radaković, direktorica ESG odjela u Forvis Mazarsu Vali Marszalek i direktor Spana Nikola Dujmović uz moderiranje članice Upravnog vijeća HANFA-e Anamarija Staničić.
I Gordan Kolak također smatra da bi država trebala pokazati kako izgleda spolna ravnopravnost a ne propisivati drugima što sama ne čini jer je to, zaključio je, licemjereno.
- Unutar Končara imamo društva u kojima od 600 zaposlenika imamo dvije žene. Što bi sad trebali, njih dvije staviti u Upravu? Uopće nije pitanje tko bi trebao biti na upravljačko-nadzornim mjestima po spolu ili nekim drugim kriterijima, nego kakvi kadrovi nam dolaze u kompanije. Tu se ne radi o ravnopravnosti spolova, nego o bazi tržišta rada koju daje naše obrazovanje. Mi cijelo vrijeme razgovaramo o vrhu, umjesto o bazi. Ja bih volio vidjeti među zavarivačima odnos žena i muškaraca pola pola, ali to nije slučaj – komentirao je Kolak. Nije se složio s ocjenom moderatorice Anamarije Staničić da nije formalno obrazovanje jedini kriterij za određene pozicije.
- Končar, kako sada stvari stoje, neće moći 2026. imati 40 posto žena na upravljačkim i nadzornim pozicijama. Ravnopravnost spolova mora biti utemeljena na bazi iz koje se ostvaruje, a ne na bazi nečega što je netko zamislio – ustvrdio je Kolak. Emil Tedeschi izrazio je uvjerenje kako najbolje korporativno upravljanje predstavlja ono upravljanje koje je najbolje za kompanije.
- Što kad kompanija svede Upravu na jednog člana ili članicu? Tko će biti obespravljen? Zbog čega? Ne možemo imati pravila radi pravila. U Atlanticu je na upravljačkim pozicijama 52 posto žena i ponosni smo na to – komentirao je Tedeschi.
Govoreći o utjecaju primjene kodeksa korporativnog upravljanja na poslovanje Atlantica, Tedeschi je podsjetio kako je Grupa 2007. kada je izašla na burzu imala godišnji prihod od 250 milijuna eura, a danas ima prihod od milijarde eura.
- Imamo demografske trendove koje imamo, pa ako populacija ne raste, a naši prihodi rastu četiri puta, onda je to stvar dobrog korporativnog upravljanja – poentirao je Tedeschi.
Siniša Đuranović podsjetio je da HT trenutno ima oko 150 tisuća dioničara što, istaknuo je, pojačava važnost korporativnog upravljanja u kompaniji.
- HT je godinama među najlikvidnijim dionicama na Zagrebačkoj burzi. Bili smo izlistani i na Londonskoj burzi, ali smo je napustili ne zato što nismo bili spremni izvršavati svoje obveze po pitanju transparentnosti ili drugih čimbenika korporativnog upravljanja, već zato što dionica nije bila likvidna – naveo je Đuranović.
Mario Radaković ukazao je na odabir mirovinskih fondova za ulaganje u dionička društva koja, napomenuo je, imaju najviše standarde korporativnog upravljanja.
- Nadam se i da će svaki onaj pojedinačni, mali investitor koji investira isto tako prepoznati društva s najvišim standardima korporativnog upravljanja – kazao je Radaković.
Gordan Kolak izrazio je uvjerenje kako se Končar bez transformacije vlasničke strukture i izlaska na burzu možda ne bi razvijao tempom kako se razvijao. Nikola Dujmović otkrio je da je Span i prije izlaska na burzu primijenio u organizaciji kompanije kodeks korporativnog upravljanja.
- Mi u Spanu smo inžinjeri, nismo biznismeni pa smo jednostavno uzeli pravila o korporativnom upravljanju i primijenili ih – ustvrdio je Dujmović. Otkrio je kako u kompanijama poput Spana dolazi do jaza između zaposlenika starih do 30 godina i starijih od te granice jer, istaknuo je, imaju drugačiji vrijednosni sustav. To će se, procijenio je, odraziti na sustav upravljanja u kompanijama.
Vali Marszalek, komentirajući jedan od ključnih zahtjeva kodeksa korporativnog upravljanja o spolnoj ravnopravnosti u upravljačkim i nadzornim tijelima, upozorila je kako čimbenik dosadašnjeg radnog iskustva na sličnim pozicijama u imenovanju članova i članica u spomenuta korporativna tijela onemogućava postizanje ciljane ravnopravnosti.
- Trebalo bi umjesto ili iz iskustvo navesti još neke uvjete kao što su seminari ili dodatno obrazovanje u svrhu postizanja većeg udjela žena u upravnim i nadzornim tijelima kompanija – predložila je Vali Marszalek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....