Nema slaganja oko konverzije

Dužnici vjeruju da su im sad porasle šanse, no banke tvrde: 'Ništa novo!'

Donesene pravomoćne presude, kao i one općinskih sudova, pokazuju da sudovi i dalje različito gledaju na ulogu konverzije
Ilustracija
 Bruno Konjevic / CROPIX

Očekivanja da će ogledni postupak Vrhovnog suda u slučaju kredita u švicarskim francima konačno donijeti više predvidivosti u toj pravosudnoj sagi koja traje više od osam godina, čini se, nisu bila opravdana. Ne samo da su nižestupanjski sudovi proteklih mjeseci nastavili donositi oprečne presude, već je Vrhovni sud ovih dana donio rješenje koje, ovaj put, “slave” dužnici, za razliku od oglednog postupka iz ožujka kada su “pobijedile” banke jer je konverzija proglašena zakonitom.

Sada je Vrhovni sud ukinuo presudu Županijskog suda u Osijeku koji je odbio tužbu Zdenka Sobola protiv Addiko banke za utvrđivanje ništetnosti ugovornih odredbi, valutne klauzule i promjenjive kamatne stope, a predmet je vraćen na ponovljeno suđenje. Ništetnost ugovornih odredbi, obrazlaže Vrhovni sud, nastupa od samog početka i ne gasi se kasnijim sporazumima, što se odnosi i na konverziju.

Novi moment

Za Udrugu Franak ta revizija predstavlja veliko ohrabrenje i “nova je potvrda postojanja pravnoga interesa za utvrđivanje naših prava”. Dodaje kako Vrhovni sud pobija netočne tvrdnje banaka da sklapanje sporazuma o konverziji predstavlja zapreku za utvrđivanje ništetnosti osnovnog ugovora o kreditu i njegovih pojedinih odredbi te da na temelju toga ostvare pravo na obeštećenje. “Sudovi koji su dosad odbijali tužbe bez ikakva posebnog obrazloženja, tvrdeći da je konverzijom izgubljen pravni interes odnosno da je samom provedbom konverzije u euro sve riješeno, pogrešno su sudili i sve takve presude bit će preinačene”, zaključuje Udruga Franak.

Valja podsjetiti da je Vrhovni sud još u travnju lani donio rješenje kojim je utvrdio da dužnici konverzijom nisu izgubili pravni interes za utvrđivanje ništetnosti ugovorih odredbi kredita. Donosi li onda posljednja revizija Vrhovnog suda doista neki novi moment u slučaju švicarskog franka? Srđan Kalebota, splitski odvjetnik s velikim iskustvom u zastupanju dužnika, smatra da je ona značajna stoga što Vrhovni sud, nakon oglednog postupka, sada jasno navodi da konverzijom “nipošto nije sve riješeno” između banke i potrošača te da se tužbe potrošača ne mogu odbiti zbog provedbe konverzije.

- VSRH pojašnjava da i dalje vrijedi njegova odluka Rev-2868/2018 te da potrošač koji je proveo konverziju ima pravo utvrđivati ništetnim i osnovni ugovor i ugovorne odredbe kako bi ostvario svoja prava - kaže Kalebota. Što je neosnovano stečeno i je li eventualno vraćeno, dodaje, može se utvrditi samo vještačenjem u svakom pojedinačnom postupku, “a zadržavanje takve koristi od strane nepoštenog trgovca, usprkos zahtjevu potrošača na povrat, protivno je pravu EU”.

U Hrvatskoj udruzi banaka, očekivano, posve drugačije gledaju na posljednju revizijsku odluku Vrhovnog suda, ističući kako ona “nije omogućila ostvarivanje novih prava korisnicima kredita u pogledu individualnih sudskih postupaka” te da je većinu otvorenih pitanja u vezi s konvertiranim kreditima u sferi pojedinačnih postupaka Vrhovni sud riješio institutom oglednog postupka. Osim toga, dodaju, iz pojedinačnih pravnih slučajeva teško je izvoditi generalne zaključke “zbog niza specifičnih okolnosti koje su postojale u konkretnom postupku s obzirom na to da je predmet spora bio vezan za pitanje prestanka važenja ugovora uslijed raskida”.

Iako su procjene nakon oglednog postupka govorile da bi sada oko 80 posto presuda moglo ići u korist banaka, ohrabreni posljednjom revizijom Vrhovnog suda, kao i Suda EU od 9. srpnja ove godine u španjolskom predmetu vezanom uz prava potrošača koji su konvertirali CHF kredite, predstavnici dužnika sada smatraju da bi se taj omjer mogao ponovno okrenuti u njihovu korist.

Odlučna pitanja

Uz to, proteklih mjeseci donesene pravomoćne presude, kao i one općinskih sudova, pokazuju da sudovi i dalje različito gledaju na ulogu konverzije. Razlog zašto ogledni postupak nije utjecao na ujednačavanje sudske prakse, prema Kalebotinu shvaćanju, jest u tome jer nije riješio odlučna pitanja vezana uz kredite u švicarskim francima pa nije riješio ništetnost ugovora o kreditima niti je riješio obeštećenje konvertiranih kredita. On također smatra da je Vrhovni sud pri odgovaranju na pitanje koje je bilo postavljeno u oglednom postupku povrijedio pravo EU i da odgovor na postavljeno pitanje nije zatražio od Suda EU, pa “u kombinaciji ovih razloga leži i odgovor na pitanje o neujednačenoj sudskoj praksi nakon oglednog postupka”. Banke, s druge strane, podsjećaju kako je Vrhovni sud zaključio da je sporazum o konverziji valjan i da ima pravne učinke u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

jača pozicija - Shodno tome, svi niži sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani su ovim pravnim shvaćanjem pa će se, vjerujemo, predmeti brže i lakše rješavati - napominju u HUB-u. Na pitanje kako oni ocjenjuju utjecaj oglednog postupka na sudsku praksu, navode kako trenutačna situacija potvrđuje njihov kontinuirani stav da se radi o kompleksnom pravnom slučaju i da nije moguće procjenjivati konačne ishode pojedinačnih tužbi.

- Vrhovni sud imao je intenciju ujednačiti sudsku praksu novim pravnim institutom, odnosno oglednim postupkom. Budući da se radi o novom pravnom institutu i prvom oglednom postupku u Hrvatskoj, očekujemo da će se u sljedećem razdoblju svi niži sudovi pridržavati pravnog shvaćanja Vrhovnog suda iznesenog u oglednom postupku, koji jamči jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost, te na taj način razviju prava kroz sudsku praksu - kažu u HUB-u.

Kad je riječ o odluci Suda EU s početka srpnja, za koju dužnici smatraju da jača njihovu pravnu poziciju, ona u suštini govori da konverzija ne može popraviti osnovni ništetan ugovor. No, banke i u ovom slučaju ukazuju na hrvatsku specifičnost, da je prije prihvaćanja konverzije svaki potrošač znao za utvrđenu nepoštenost originalnih kamatnih odredbi, kao i za točno definirane kamatne stope koje se primjenjuju sporazumom o konverziji, umjesto prvotno ugovorenih. Stoga je imao mogućnost odlučiti hoće li obeštećenje ostvariti sklapanjem sporazuma o konverziji ili će iskoristiti sudski put zaštite. Umjesto očekivanog rasterećenja sudova, zasad se jedino sigurnim čini da će oni još dugo biti opterećeni tužbama i revizijama u slučaju kredita u francima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. veljača 2023 20:03