Katastrofalan potres zaustavio je na stradalim područjima Sisačko-moslavačke županije investicije sufinancirane iz fondova Europske unije ukupne vrijednosti, prema tvrdnjama lokalnih čelnika, blizu milijarde kuna i zacijelo nanio štete čije razmjere tek treba utvrditi.
Jedan od najvećih projekata EU u tijeku na Banovini je, primjerice, "Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Petrinja" sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, u vrijednosti od 431 milijun kuna, a kako je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić iznio informaciju da je petrinjski vodovod u potresu oštećen na stotinjak mjesta, postavlja se pitanje može li Petrinja zatražiti dodatnu pomoć EU za sanaciju štete na aglomeraciji i dovršetak projekta?
Bruxelles nije prava adresa
- Europska unija, odnosno europske institucije sa sjedištem u Bruxellesu, nisu direktna adresa na koju se korisnici fondova EU na potresom stradalim područjima sada mogu obratiti u pokušaju da osiguraju financijsku pomoć za sanaciju šteta ili zatraže pomoć za dovršetak projekata ako nisu dovršeni, nego je to hrvatska država, odnosno tijela u sustavima upravljanja i kontrole Europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Takva su pripadajuća pravila i procedure - kaže nam Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke Avelant i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU projekti. Ona napominje kako su prava i obveze korisnika novca iz fondova EU u slučaju više sile poput potresa regulirana ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, iako, po njezinu mišljenju, ne u dovoljnoj mjeri.
- Stoga bi bilo najbolje da nadležna tijela u suradnji s korisnicima prvo utvrde nastale štete na projektima EU koji su u tijeku i iz proračunskih sredstava, ako njima raspolažu u dovoljnoj mjeri, financiraju saniranje štete, to jest dovođenje projekata u stanje koje je prethodilo potresima, a nadoknadu tih sredstava u smislu izvora financiranja država može tražiti iz Fonda za solidarnost EU, uz poštivanje određenih pravila i zadovoljavanje određenih preduvjeta - ističe naša sugovornica.
U slučaju petrinjske aglomeracije nositelj projekta je gradsko komunalno poduzeće Privreda d.o.o. koje je 2016. pripadajući ugovor potpisalo s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim vodama, a osigurano je sufinanciranje Europske unije od 245 milijuna kuna. Država u projektu sudjeluje sa 100 milijuna kuna, Hrvatske vode s 44 milijuna kuna, a ostalo je trošak gradskog komunalnog poduzeća.
Projekt petrinjske aglomeracije, kojom je trebala biti obnovljena vodovodna mreža kako bi se, među ostalim, smanjili gubici vode u njoj te sagrađen sustav prikupljanja i obrade otpadnih voda, trebao je biti gotov ove godine. Prema dostupnim informacijama, i da se nije dogodio potres, veliko je pitanje bi li projekt petrinjske aglomeracije bio gotov i do kraja iduće godine.
Dodatni novac
U svakom slučaju, imajući u vidu propozicije na koje nam je skrenula pozornost Ariana Vela, država i Hrvatske vode vjerojatno će morati angažirati značajan dodatni novac kako bi se projekt petrinjske aglomeracije dovršio.
- Postoji mogućnost da se u novoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027. kroz tzv. postupak faziranja osigura sufinanciranje projekata EU koji su prekinuti, nisu dovršeni ili im je djelomično oštećena infrastruktura. Napominjem kako su ovo uopćene preporuke, a u svakom konkretnom slučaju projekta EU na stradalim područjima treba vidjeti dokle se u njegovoj provedbi došlo, koliko je novca iskorišteno, je li prije potresa došlo do kašnjenja u rokovima i, ako jest, zašto je do toga došlo, a zatim ima li šteta od potresa na, primjerice, sagrađenoj infrastrukturi ili kupljenoj opremi kroz sufinanciranje EU - upozorava naša sugovornica.