Upravno vijeće Hanfe usvojilo je nove smjernice o uvrštenju vrijednosnih papira na tržište kapitala, a opisuju ih kao svojevrsni vodič i za izdanja niže vrijednosti bez regulatornog troška. Budući da je pojednostavljena procedura, a za izdanje vrijednosnih papira do vrijednosti od 8 milijuna eura nije potrebno izdati prospekt, u Hanfi smatraju da će kompanijama biti lakše doći do financiranja na tržištu kapitala, kao alternativi bankarskim kreditima.
Jedan od iskusnijih domaćih investitora, direktor ICF-a Ratko Bajakić, naglašava kako je time napokon određena iznimka za manja izdanja te za njih sada postoji obveza izrade informacijskog dokumenta prilikom izdanja vrijednosnih papira. Taj je dokument manjeg opsega i ne podliježe odobrenju Hanfe, osim u slučajevima kad regulator to izričito traži. Proces bi trebao biti i znatno jeftiniji.
Progress tržište
"Omogućeno je i da se za uvrštenje na Progress tržište koristi taj isti dokument kao ključan dokument za uvrštenje vrijednosnih papira. Time je olakšan pristup tržištu kapitala malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj. S druge strane, i investitori će imati jednostavniji pristup informacijama za razliku od pretjerano velikog prospekta, za koji sumnjam da ga netko, osim Hanfe i analitičara u bankama, ima snage pročitati. Predviđam da uz dobru komunikaciju ovih prednosti postoji velika šansa za razvoj Progress tržišta, kao i za javljanje novih investicijskih mogućnosti u segmentu malih i srednjih poduzeća", kaže Bajakić.
Progress tržište, multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja Zagrebačka burza, lansirana je 2018. godine, ali dosad zaista nije postala posjećeno mjesto. Uvrštene su dionice pet kompanija, trgovalo se lani s njih četiri, a realizirani promet je bio 2,9 milijuna kuna. Tržišna kapitalizacija Progressa je milijardu kuna. Jedna od kotiranih kompanija je Končar mjerni transformatori koja, napominje Bajakić, redovno isplaćuje dividendu, a ICF je drugi po veličini vlasnik njezinih povlaštenih dionica. Mali broj vrijednosnih papira i skroman promet na Progressu Bajakić tumači i time što dosad nije postojao okvir koji bi omogućio malim i srednjim kompanijama izlazak na tu platformu.
"Do sada je tržište kapitala bilo zatvoreno za mala i srednja poduzeća. Postojala je samo mogućnost ulaganja pojedinaca ili private equity fondova u njih. Ovim pravilima je zatvoren cijeli koncept koji omogućava ulaganja u mala i srednja poduzeća. Na financijskoj zajednici je da ga promovira i potakne izdavatelje i investitore. Moje je mišljenje već niz godina da se najbolje investicijske prilike i nalaze u tom segmentu jer postoji velika glad za kapitalom i velik broj projekata koji donose pristojne prinose. Za kvalificirane investitore, pa i za manje individualne, time se otvara nova niša za diverzifikaciju portfelja", objašnjava svoju investicijsku logiku. Nije samo manjak institucionalnog okvira za emisiju i uvrštenje vrijednosnih papira krivac za to što je Progress izvan fokusa. Radi se i o nedostatku interesa investitora za taj manje regulirani segment tržišta.
Zaokružen put
Sada je u Hrvatskoj zaokružen cijeli put koji treba proći jedna kompanija, smatra Bajakić, od privatne investicije, preko dokapitalizacije i uvrštenja na Progress tržište, do IPO-a. Naš razgovor i odgovor na pitanje što još treba promijeniti kako bi se povećalo financiranje putem tržišta kapitala završava sljedećom porukom: "Drage kompanije, ako imate ambiciju postati novi Infobip, sada se ne možete izvlačiti tvrdeći da ne postoje infrastruktura i kapital. S druge strane, investitori, prestanite kukati da su kamate u bankama nikakve. Stvara se novi progresivni segment SME ekonomije. Uključite se."