Jedna od najvećih kriza u povijesti njemačkog graditeljstva ‘pokazala je zube’ domaćoj drvno-prerađivačkoj industriji, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Hrvatski poduzetnici dodaju kako je kriza na zapadu Europe tek dio problema. Istovremeno, anketa Europske centralne banke sugerira da građevinski sektor čeka krah aktivnosti, strašan poput onog 2008.
Ne mogu iskorisiti sirovine
U nedavnoj anketi provedenoj među članicama HUP-ove udruge drvne i papirne industrije, otkriveno je da čak dvije trećine poduzeća očekuje pad prometa do 40 posto u 2023., a preko 60 posto njih, sukladno ponašanju inozemnih partnera, očekuje pad prometa i u prvoj polovici 2024.
Alarmantan je podatak kako čak 57 posto ispitanih ne može predvidjeti preokret negativnih trendova, niti pouzdano planirati zbog neizvjesnosti oko cijena energenata, ulaznih materijala, povišene inflacije te regulatornih neizvjesnosti. Stoga čak 61 posto tvrtki očekuje da u predstojećem proizvodnom ciklusu neće moći iskoristiti raspoloživu sirovinu.
- Do kraja godine očekujemo značajan pad prihoda. Ali i 2024. bit će nam teško zaraditi novac. Čeka nas mnogo nepoznanica, a optimizma imamo malo - priča Dragutin Gotić, osnivač i vlasnik tvrtke Kircek iz Ljubeščice, koja se bavi proizvodnjom masivnih drvenih ploča i drvenih elementa za proizvodnju namještaja.
Kircek je 2022. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 6.506.498,64 eura. Ove godine taj iznos bit će manji za trideset posto.
Kriza na zapadu
U čak četiri najveće ekonomije (Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija) kombinirani sektor graditeljstva i tržišta nekretnina čini 20-25 posto svih insolventnih slučajeva. Kako je tako sugerira propast 11 tisuća građevinskih tvrtki u Francuskoj, gotovo četiri tisuće njih u Njemačkoj, kao i dvije tisuće u Italiji.
HUP dalje u svojoj analizi tvrdi kako nepovoljan razvoj događaja na glavnim izvoznim tržištima (Njemačka, Austrija) prijeti razvojem snažnog poremećaja u inače zdravoj hrvatskoj drvno-prerađivačkoj industriji. Naime, u prerađivačkoj industriji ona jedina ostvaruje suficit u robnoj razmjeni (330 milijuna eura u 2022.).
- Prihod uglavnom ostvarujemo na EU tržištu, a na cijelom kontinentu, kao i u Velikoj Britaniji, industrija je u recesiji. Potražnja je pala svugdje, nitko nije ostao pošteđen. No ipak moram priznati kako je najgore u Njemačkoj, tom motoru cjelokupnog europskog gospodarstva. Očekivali smo da ćemo iduće godine investirati u nove tehnologije, ali recesija u EU sve je promijenila - otkriva Gotić.
Iako je prema rastu bruto dodane vrijednosti po zaposlenom od 2013. do danas, naša drvna industrija među osam najboljih članica EU, Hrvatska je i dalje među tri najlošije članice EU prema razini produktivnosti po istom kriteriju, što povećava ranjivost na egzogene šokove, stoji dalje u analizi HUP-a.
Ukupni prihod, odnosno izvoz drvne industrije je od 2018. do 2022. udvostručen je na 2,1 milijarde eura, odnosno 980 milijuna eura. Operativna dobit (EBITDA) porasla je gotovo 2,7 (2022. ona iznosi 335 milijuna eura), a EBITDA marža je u odnosu na 2019. gotovo udvostručena, na 15,9 posto.
No snažno pogoršanje prilika na glavnim tržištima prouzročilo je pad izvoza drvne industrije od 26,9 posto od lipnja do kolovoza ove godine. Usporedno s pogoršanjem poslovne klime u njemačkom graditeljstvu, očekuju se još lošiji izvozni rezultati, upozoravaju iz HUP-a.
Problemi s trupcima i Hrvatskim šumama
Ali kako nam govore akteri sektora, kriza u Njemačkoj i na zapadu nikako nije jedini razlog krize u industriji.
- Postoji više razloga za pad prometa. Jedan od glavnih razloga je smanjenje potražnje na tržištu uzrokovano enormnim porastom cijena, što je posljedica ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Nepovoljna situacija na njemačkom tržištu je samo jedan od razloga pada prometa u drvnoj industriji u Hrvatskoj - objašnjava Andrija Gotovac iz tvrtke Ciprijanović, koja zapošljava 300 radnika i u Hrvatskoj su jedni od najvećih proizvođača masivnog namještaja. Cjelokupna proizvodnja izvozi se na europsko tržište (Švedska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Švicarska, Danska...).
Gotovca jednako, ako ne i više od situacije u Njemačkoj, brine poslovanje s Hrvatskim šumama.
- Kako bismo i dalje nastavili poslovati s istim obujmom proizvodnje, moramo imati sigurnu opskrbu kvalitetnom sirovinom. Naš najveći dobavljač trupaca su Hrvatske šume (oko 80 posto), a ostatak nabavljamo na domaćem i europskom tržištu - dodaje Gotovac.
Tvrdi kako ugovorene količine koje preuzimaju od Hrvatskih šuma pravdaju s izlaznim računima, a pošto je izvoz pao,a zaliha piljene građe i drvnih elemenata se povećala, kako kaže, u Hrvatskim šumama smatraju da nisu opravdali dobivene količine te su im zato one za sljedeću godinu smanjene.
- Zbog loše kvalitete dobivenih trupaca, lošeg sortiranja i nepravodobne isporuke, na koje ne možemo utjecati, primorani smo kupovati sirovinu od drugih dobavljača,a to utječe na smanjenje godišnje količine dobivenih trupaca od strane Hrvatskih šuma. Mislimo da je ovo tema kojoj se mora ozbiljnije posvetiti. Svima nam je u interesu da odnos kupac-dobavljač funkcionira partnerski, kako to i priliči stabilnim i dugoročnim suradnjama. Hrvatske šume moraju imati kontinuiranog i stabilnog partnera koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja, ali isto tako očekujemo da se osluškuju problemi s kojima se susrećemo i da se radi na njihovom otklanjanju kako bi naša suradnja bila još bolja i stabilnija - izlaže Gotovac.
Poručuje kako je od iznimne važnosti za cjelokupnu drvnu industriju Hrvatske uskladiti trajanje Pisma razumijevanja koje imaju potpisanu s Hrvatskim šuma, a vrijedi do 2027. s trajanjem Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske koji je Vlada donijela, a vrijedi od 2023. do 2030.
Val otkaza
Unatoč bojazni da u slučaju otpuštanja neće više moći pronaći kvalitetne domaće djelatnike, trećina tvrtki već je smanjila njihov broj za 5 do 20 posto, javlja HUP. Tek iz tvrtke Spin Valis, koja se bavi proizvodnjom namještaja, piljene građe i elemenata, a 85 posto svojih proizvoda plasira na inozemno tržište, tvrde da nisu otpuštali ljude.
Inače, drvno-prerađivački sektor u 2022. činilo je 1,342 poslovnih subjekta, a zapošljavao oko 18 tisuća ljudi. Prosječna bruto plaća iznosila je 909 eura. HUP stoga podržava donošenje mjera, “koje će privremeno (su)financirati zadržavanje radnih mjesta u industriji, koja igra nemalu ulogu u ponudbenoj strani hrvatske ekonomije”.
Drago Gotić kaže da planovi tvrtke za nastavak proizvodnje ovise o mjerama EU, kao i hrvatske vlade, koje će probuditi tržište, odnosno potaknuti proizvodnju.
- Predlažemo da se ponovno aktiviraju neke od „covid mjera“, dakle potpore za očuvanje radnih mjesta, skraćivanje radnog vremena (s pet na četiri radna dana), kreditne linije HBOR-a, subvencioniranje električne energije, smanjenje cijena sirovina (HŠ) i produživanje valuta plaćanja HŠ. Ove mjere pomoći će da se izbjegnu najgora predviđanja, jer on je već stiglo pred vratima - zaključuje, pak, Andrija Gotovac iz tvrtke Ciprijanović.