Izbor najboljih hrvatskih gradova, koji Hanza Media provodi u suradnji s portalom Gradonačelnik.hr i agencijom Ipsos, izazvao je veliku pozornost i interes javnosti, a posebno lokalne samouprave jer je ovo prvi put u povijesti da se na temelju objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem nije presudio dobar imidž, niti izvrsni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina - kojih je zaista mnogo i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek državnu intervenciju. Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Analizirali smo, naime, trogodišnje razdoblje kako bismo minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Da bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade ćemo dodijeliti u tri kategorije - mali (do 5000 stanovnika), srednji (5000 do 35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s više od 35.000 stanovnika).
U četvrtak 4. listopada tako ćemo saznati koji su najbolji gradovi u zemlji na području gospodarstva, demografije i obrazovanja te kvalitete života, a birat će se i gradovi s najboljim projektima iz zaštite okoliša i pametnog upravljanja, koji će dobiti Eco i Smart City nagrade. Posebna će, pak, kategorija u izboru biti ona za najbolje korištenje fondova EU, a grad s najboljim pokazateljima dobit će titulu Šampion fondova EU.
Skupni indeks razvijenosti
I dok će se Eco i Smart City nagrade dodjeljivati na osnovi konkretnih projekata koje su sami gradovi prijavili na naš natječaj, a među kojima će tročlani žiri (predstavnici Hanza Medije, portala Gradonačelnik.hr i sponzora izbora - HT za Smart City, Eko-flor za Eco City) izabrati najbolje, izbor ostalih nagrada temeljen je na složenoj analitici. Naši analitičari za svaku su kategoriju uzeli čitav niz kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja - podatke Ministarstva financija (izvršenje proračuna), Indeks razvijenosti koji objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja i podatke Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te su ih sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirali, pretvorili u indekse i na taj način, po istim kriterijima, usporedili sve hrvatske gradove.
Ovdje je bitno naglasiti da je skupni indeks razvijenosti za nagrade u kategorijama gospodarstva, obrazovanja i demografije te kvalitete života izračunat prema metodologiji koja je detaljno objašnjena u Uredbi o indeksu razvijenosti koju je izdala Vlada Republike Hrvatske (NN 131/2017). Prije rangiranja sve su varijable standardizirane te je provjereno slijede li normalnu distribuciju. Skupni indeksi za te nagrade izračunati su kao prilagođen prosjek standardiziranih vrijednosti pokazatelja. Indeks razvijenosti za navedene nagrade veći od 100 obilježje je gradova natprosječne razvijenosti, a gradovi s vrijednošću indeksa manjim od 100 ispodprosječno su razvijeni. Postupak agregiranja standardiziranih vrijednosti pokazatelja proveo se pomoću metode aritmetičke sredine i koeficijenta penalizacije (za detalje vidjeti formule u navedenoj Uredbi).
U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstva tako su analizirani i uspoređeni sljedeći pokazatelji: prosječan dohodak te prosječni izvorni prihodi po stanovniku u svakom gradu, potom stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost per capita te pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima. U formulu je uvršten i indeks nezaduženosti, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, stopa prireza te učinkovitost gradske uprave (prosječni prihodi po zaposlenom). Dodatna dva parametra su i udio izdvajanja bruto plaće u rashodima te prosjek mjesečne bruto plaće po zaposlenom u svakome gradu.
Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanja, demografije, mladih i socijalne politike, računalo se na temelju sljedećih pokazatelja: udio izdvajanja za obrazovanje u ukupnim rashodima grada, udio proračunskih izdvajanja za obitelj i djecu te izdvajanje za stipendije i školarine u ukupnim rashodima. U obzir su uzeti i standardi u vrtićima i školama, odnosno broj djece po odgajatelju u vrtiću i broj učenika po učitelju u osnovnim školama, kao i izdvajanja za demografsku politiku.
Nagradom svih nagrada može se, pak, smatrati ona u kategoriji kvalitete života, i to zato što su izravan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani. Osim toga, ovu kategoriju smatramo šlagom na torti našeg izbora najboljih gradova jer, koliko god je izuzetan uspjeh voditi grad s najboljim ekonomskim i demografsko-obrazovnim pokazateljima u zemlji, vrhunsko je postignuće ostvariti najbolje rezultate na svim poljima koja su građanima bitna. Agencija Ispos provela je stoga istraživanje na uzorku više od 1000 građana koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovu gradu. Na temelju njihovih odgovora dobili smo svojevrsne pondere te usporedili pokazatelje gradova po čak 26 različitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Ono što je građanima važno
Uspoređivali smo, među ostalim, prosječna primanja stanovnika, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks nezaduženosti građana, stopu prireza, efikasnost gradske uprave, izdvajanja za obrazovanje, broj djece po odgajatelju u vrtiću te učenika po učiteljima u osnovnim školama, kao i izdvajanje za naknade za novorođene. Nadalje, s obzirom na to da su ispitani građani to istaknuli kao bitno, analizirali smo i izdvajanje gradova za zaštitu okoliša, rekreaciju i sport, kulturu te komunalne usluge. Naposljetku, tu su još i indeksi kretanja i starenja stanovništva.
Šampion EU fondova kategorija je u kojoj su se za izračun koristila dva pokazatelja. Zbrojene su sve direktne i indirektne pomoći EU za razdoblje od 2015. do 2017. godine te je uzet njihov prosjek. Kao prvi pokazatelj, ta vrijednost je prikazana per capita za pojedini grad te je rangirana. Drugi pokazatelj je udio po zbroja svih povučenih sredstava (direktnih i indirektnih) za sve gradove, prikazanih kao udio u totalu povučenih svih sredstava pojedinog grada, što je onda rangirano. Na kraju se s istim ponderom vrijednosti za oba pokazatelja uzeo prosjek dva navedena ranga te ponovo odredio najuspješniji grad. Kao i uvijek kada su analize uspješnosti gradova u korištenju fondova EU u pitanju, treba naglasiti da su kao baza korišteni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u kojima su vidljiva samo sredstva koja su povukli sami gradovi, a ne i njihova povezana poduzeća i institucije.
Poanta i cilj čitavog ovog projekta je nagraditi najbolje te potaknuti stalnu pozitivnu konkurenciju među svim gradovima, kako bi pametnim i racionalnim planiranjem proračuna, projekata i mjera postigli još bolje rezultate i standarde, podigli efikasnost svojih gradskih uprava i kvalitetu života na svojem području. Prateći zbivanja na lokalnoj razini od prošlogodišnjih lokalnih izbora, uočljiv je jak pozitivan trend kad je u pitanju efikasnost i proaktivnost većine gradova te njihova sve veća usmjerenost prema poduzetništvu, obrazovanju i demografiji. Zato se već sad veselimo našem idućem izboru za najbolje gradove, za koji će podloga biti novi trogodišnji rezultati aktualnih gradskih uprava te se nadamo da će ovogodišnji biti dodatni poticaj najboljima da se bore za očuvanje svojih titula, a ostalima da se izbore za ulazak u finale iduće godine.