Mate Botica

‘Do kraja 2025. treba završiti gradnja širokopojasne infrastrukture‘

Spoj napredne tehnologije i stručnosti OIV-a omogućava ranu detekciju i daljinski nadzor više požara istodobno na nepristupačnim lokacijama 24 sata dnevno
Mate Botica, OiV
 Branimir Kralj

OIV - Digitalni signali i mreže ključni su pružatelj nacionalne strateške komunikacijske infrastrukture, koji korisnicima nudi digitalne mreže i platforme za odašiljanje i prijenos signala, distribuciju sadržaja te prijenos podataka za mission-critical usluge. Već 95 godina građanima osigurava nacionalnu stratešku infrastrukturu za prijenos radijskih i 65 godina za prijenos televizijskih signala. Projektiraju, grade i održavaju pouzdane televizijske, radijske i svjetlovodne mreže, platforme za distribuciju sadržaja i internet povezanih stvari. Signalima i mrežama pokrivaju gotovo 100 posto hrvatskog teritorija te upravljaju s više od 8000 kilometara svjetlovodne jezgrene infrastrukture za širokopojasni internet i 5G. Član su HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, koja u sklopu svojih aktivnosti provodi kampanju "Povezani smo sigurni". Kampanjom članice Udruge žele informirati javnost o relevantnim i znanstveno utemeljenim činjenicama vezanim uz 5G tehnologiju.

Mate Botica je od svibnja 2016. godine na čelu OIV-a. Prije dolaska u tvrtku bio je zaposlen u prvom hrvatskom privatnom operatoru elektroničkih komunikacija Vipnetu i na poslovima rukovoditelja Odjela nadležnog za poslove informacijske sigurnosti u Hrvatskoj i Makedoniji. Većinu profesionalne karijere proveo je u različitim sastavnicama sustava nacionalne sigurnosti Hrvatske gdje je obnašao niz odgovornih i rukovodećih funkcija, sve do najviših, i to od vremena Domovinskog rata. Diplomirao je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. S Matom Boticom razgovarali smo o projektu gradnje širokopojasne infrastrukture te o projektima otkrivanja šumskih požara.

U kojoj je fazi realizacija projekta gradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika?

- Nakon potpisanog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o financiranju provedeno je treće javno savjetovanje o NP-BBI projektu, tijekom čega je iskazan značajan komercijalni interes na planiranim trasama te smo na temelju toga pristupili ažuriranju obuhvata projekta i provjeri promjena s nadležnim tijelima. U fokusu trenutačnih aktivnosti je pokretanje postupaka javnih nabava, radova i usluga potrebnih za implementaciju projekta, a sam početak radova na terenu očekuje se do sredine 2022. godine.

Koji su krajnji korisnici i koje će konkretne koristi od projekta osjetiti?

- Cilj je uvođenje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije širokog opsega u prigradskim i ruralnim područjima Hrvatske, što će donijeti socijalne i ekonomske dobrobiti za tamošnje stanovnike i poslovne subjekte. Time će se osigurati i potaknuti razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući i gradnju pasivne svjetlovodne infrastrukture potrebne za 5G tamo gdje postoji slab komercijalni interes za uvođenje takve mreže. Osim benefita za građane i poslovne subjekte, projekt će rezultirati osiguranjem korisničkih priključaka do javnih ustanova u ciljanim naseljima i omogućiti javnim korisnicima u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i srodnim granama korištenje različitih usluga e-uprave. Time se smanjuje digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja Hrvatske i stvaraju preduvjeti za daljnji razvoj digitalnih usluga koje za nesmetani rad zahtijevaju vrlo velike brzine, kapacitete i pouzdanost prijenosa ostvarivu samo gigabitnim mrežama. To će doprinijeti smanjenju negativnih trendova razvoja na tim područjima i boljem regionalnom razvoju Hrvatske.

Kada počinje gradnja širokopojasne optičke infrastrukture?

- Kao što sam spomenuo, početak radova na terenu, a nakon provedenih svih potrebnih javnih nabava usluga i radova, očekuje se do sredine 2022. godine. Potrebno je napomenuti da će se gradnja infrastrukture odvijati kroz korištenje postojeće te kroz gradnju potpuno nove kabelske telekomunikacijske infrastrukture. Korištenjem postojeće kabelske kanalizacije procedura je jednostavnija i brža, a samim time i implementacija. Istodobno se priprema potrebna dokumentacija u svrhu izdavanja dozvola za gradnju novih trasa. Takav će pristup omogućiti dobar manevarski prostor kako bi sve aktivnosti završile krajem 2025. godine.

Pandemija je utjecala na dinamiku planiranih aktivnosti, ali ne očekuje se značajna odgoda u samom početku realizacije NP-BBI programa, koji će imati značajnu ulogu u revitalizaciji gospodarstva nakon postojeće krize, a posebice u razvoju i održivosti manjih sredina gdje trenutačno nema infrastrukturnih preduvjeta za razvoj.

OIV je vodio i projekt prelaska na novi televizijski signal. Dojam je da ovaj prijelaz na DVB-T2 signal prošao puno jednostavnije nego onaj prvi prije desetak godina?

- U proteklih deset godina OIV je uložio značajna sredstva u gradnju mreža digitalne televizije. Nakon uvođenja DVB-T signala 2010. godine, OIV je u studenome 2020. priveo kraju veliki projekt prelaska na novi DVB-T2 način odašiljanja TV programa.

Radi potrebe oslobađanja radiofrekvencijskog spektra za daljnji razvoj mobilnih širokopojasnih usluga bilo je potrebno prijeći na učinkovitiju tehnologiju prijenosa televizijskih signala, a prelazak je donio značajne prednosti u odnosu na prethodni DVB-T sustav. Nova tehnologija, osim što je donijela HD kvalitetu slike na području cijele zemlje, donosi i jači signal, veću otpornost na smetnje te bolju pokrivenost stanovništva koja sada iznosi oko 99 posto.

Istina da je prelazak na novi sustav odašiljanja prošao jednostavnije nego onaj prije desetak godina, zahvaljujući iskusnom i stručnom timu naših profesionalaca. No, bilo je izazova po putu, pa je tako projekt u jeku pandemije regulator odgodio zbog jakih epidemioloških mjera koje su bile na snazi, a to je utjecalo na raspoloživost i dostupnost prijamnika stanovništvu. Naš je zadatak uvijek, a pogotovo u trenucima krize, osigurati neprekinuto informiranje građana. Znamo da se u tom razdoblju putem televizijskih programa odvijala i nastava na daljinu za učenike osnovne škole. Zbog odgode smo imali dodatne neplanirane troškove jer su se gotovo svi televizijski programi do prelaska istodobno odašiljali u starom i novom sustavu. Usprkos izazovima, projekt smo uspješno priveli kraju u studenome prošle godine.

U kriznoj 2020. godini osnovali ste i tvrtku kćer OIV Spectrum Lab. Čime se ta tvrtka bavi?

- Osnovali smo tvrtku OIV Spectrum Lab sa sjedištem u Osijeku, koja je s akreditiranim laboratorijem ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite od elektromagnetskih polja. Uslugom mjerenja raznih radiofrekvencijskih parametara elektroničkih komunikacijskih mreža i sustava proširili smo postojeće usluge koje imamo u svom portfelju. Cilj je na području Hrvatske obavljati mjerenja razina elektromagnetskih polja primarno baznih postaja telekomunikacijskih operatera, radijskih nakladnika i drugih korisnika RF spektra kako bi uvijek bili sigurni jesu li razine zračenja unutar dopuštenih razina. Bitno je naglasiti da su dopuštene razine elektromagnetskih polja u Hrvatskoj značajno strože od preporuke Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja i nadležne direktive Europske unije, a granične vrijednosti za stambene zone, područja u blizini škola, vrtića, bolnica i sličnih objekata su čak 2,5 puta strože od nadležne direktive EU 1999/519/EC i preporuke ICNIRP-a. Ista takva ograničenja i propisi će vrijediti i za 5G. Ključno je javnost kvalitetno i pravodobno informirati, što je upravo jedan od razloga što u sklopu HUP ICT-ja sudjelujemo u edukacijskoj kampanji "Povezani smo sigurni".

Sudjelujete i u kampanji HUP-ICT-ja o važnosti tehnologije za gospodarski i društveni razvoj Hrvatske. Koja ulogu OIV ima u tome?

- Kao član HUP ICT-ja, OIV uz predstavnike telekomoperatora već drugu godinu provodi kampanju "Povezani smo sigurni", koja podiže svijest o važnosti napretka u tehnologiji te ulozi koju uvođenje 5G mreže ima za kvalitetu gotovo svih aspekata života. Društvo je napredno onoliko koliko prihvaća tehnološki napredak i prilagođava se novostima koje nam tehnologija nudi. OIV podržava razvoj 5G tehnologije i kao infrastrukturni operator pruža kolokaciju opreme mobilnih operatora na svojim objektima, a prije zadanih rokova oslobodili smo frekvencijski pojas 700 MHz koji se koristio za digitalnu zemaljsku televiziju i time ispunili prvi preduvjet za razvoj 5G mreže. Dodatno, kroz NP-BBI program u planu je gradnja širokopojasne optičke infrastrukture diljem Hrvatske, a radovima i konkretnom infrastrukturom potaknut će se revitalizacija i održivost malih sredina gdje trenutačno nema infrastrukturnih preduvjeta za digitalizaciju i opći razvoj. Tim projektom stvorit će se uvjeti za multiplikaciju drugih investicija i nove projekte u mjestima gdje ne postoji komercijalni interes za ulaganja u tu infrastrukturu. Osim toga, gradnjom širokopojasne optičke infrastrukture kroz NP-BBI program omogućit će se u ruralnim i suburbanim područjima brža implementacija 5G mreža, koje zbog velikih brzina prijenosa podataka zahtijevaju povezanost na svjetlovodnu infrastrukturu.

Sa splitskim FESB-om ste pokrenuli projekt za rano otkrivanje šumskih požara. O čemu je točno riječ? Razvijate li i neke druge projekte sa sveučilištima?

- OIV Fire Detect AI predstavlja inteligentni, napredni i integrirani komunikacijski sustav za videonadzor udaljenih lokacija i rano otkrivanje požara otvorenog prostora u stvarnom vremenu. Sustav se temelji na videokamerama i naprednim algoritmima analize slike s ugrađenom funkcionalnosti simulacije širenja požara, a namijenjen je svim službama čija je svrha i cilj zaštita šumskih površina i spašavanje osoba i imovine. Sustav čine spomenute videokamere, OIV cloud podatkovni centar i aplikacija te nadzorni operativni centar. Upravo ovaj spoj napredne tehnologije i stručnosti OIV-a omogućava ranu detekciju i daljinski nadzor više požara istodobno na nepristupačnim lokacijama 24 sata dnevno.

U predmetnom sustavu OIV je projektirao i implementirao složenu komunikacijsku i serversku infrastrukturu, montirao kamere na antenske stupove, a FESB je razvio programsku podršku.

Kontinuirano surađujemo sa sveučilištima diljem zemlje te tako mogu navesti primjer suradnje naše tvrtke kćeri OIV Spectrum Lab s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. Budući da fakultet posjeduje akreditirani laboratorij za VF mjerenja, dogovorili smo međulaboratorijsku suradnju, ali i unapređenje suradnje stipendiranjem studenata.

Dodatno program stipendiranja provodimo i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu gdje angažmanom studenata na projektima u OIV-u imamo cilj stvoriti interes kod mladih inženjera te ih potaknuti na zapošljavanje u našoj kompaniji, a time se izravno utječe na zadržavanje visokoobrazovanih stručnjaka unutar granica Hrvatske.

Hoće li se prijašnje televizijske frekvencije sada koristiti za 5G mrežu?

- Sukladno Nacionalnom planu djelovanja za uporabu frekvencijskog pojasa 470-790 MHz, koji je donesen odlukom Vlade, krajnji rok za oslobađanje frekvencijskog pojasa 700 MHz koji se koristio za digitalnu zemaljsku televiziju i koji će se ubuduće koristiti za mobilne komunikacije jest listopad ove godine. OIV je prije definiranog roka prelaskom na DVB-T2 način odašiljanja TV programa oslobodio radiofrekvencijski pojas 700 MHz koji je predviđen za razvoj 5G mreže. Osim navedenoga, koristit će se i drugi frekvencijski pojasevi koji su slobodni, a testiranja su već počela u više gradova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 15:25