Cijena naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu bit će poznata najkasnije u srpnju, a do 2030. godine Hrvatska će imati oko 10,5 gigavata ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, od čega će osam gigavata biti obnovljivo. Najavio je to jučer na otvorenju konferencije Dani obnovljivih izvora energije (Dani OIE) u Puli državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić. Navedeno je to u novom draftu Nacionalnog energetskog klimatskog plana čiju je prvu verziju Europska unija proglasila "neambicioznim" pa je morao na dopunu.
- Točno je da prvi ‘draft‘ Plana nije baš sretan i na sebe preuzimam odgovornost što se prije nisam uključio u izradu. Radimo sad na njemu i bit će sasvim drukčiji. Do 2030. planiramo na mrežu uključiti dva gigavata energije vjetra, 319 megavata geoterme i četiri gigavata solara, a uvjeren sam da će taj broj biti i veći - kazao je Milatić pa dodao da bioplin i biomasa ostaju na razinama koje su prvotno predane u Planu. Dodao je i da Hrvatska većinu godine nema problema s opskrbom električne energije, no da je problem ljeti kada su zbog turizma potrebe velike. Baš zato najavio je velika ulaganja u mrežu. Za te je investicije osigurano 400 milijuna eura.
Problematična mreža
- Svi smo detektirali da je mreža problematična, na tome radimo - kazao je i dodao kako će Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) najkasnije do srpnja konačno donijeti cijenu naknade za priključenje na mrežu, što bi napokon moglo upogoniti milijardu eura vrijedne projekte obnovljivih izvora energije koji ovu odluku HERA-e čekaju već dvije i pol godine.
U Istri pak planiraju kroz novi prostorni plan stvoriti energetski Istarski ipsilon. Kazao je to zamjenik župana Tulio Demetlika na otvorenju skupa koji je okupio više od 400 stručnjaka.
- Planiramo priključenje 400 megavata solara, ali kako sunca nema uvijek, predvidjeli smo i baterijske stanice od 150 megavata. Ljeti nam dolazi 600 tisuća turista te nam je mreža na maksimumu preopterećenja i prijeti nam ‘blackout‘. Morat ćemo imati redukciju struje kao što smo imali redukciju vode - pojasnio je Demetlika pa dodao da Istarska županija želi biti autonomna što se struje tiče, a nada se da će same spomenute baterije u pogonu biti za deset godina. Dodao je kako je za daljnji razvoj energetike ključna suradnja između države, županije i privatnog kapitala. Bez toga će, istaknuo je, biti teško provoditi investicije na tom polju. Isto tako, Istarska županija s partnerima iz Norveške radi na istraživanju za postavljanje vjetroelektrana na more.
- Ne želimo vjetroelektrane na kopnu, previše prostora bi zauzele. Zato istražujemo mogućnosti njihova postavljanja na moru, a Danci i Norvežani u tome imaju najviše iskustva - istaknuo je i dodao kako u tom biznisu nove poslove može naći i brodogradilište Uljanik u Puli koje za to ima svu potrebnu infrastrukturu.
Velike investicije u solare
Na otvorenju ovog skupa bilo je i puno riječi o državnoj politici oko gradnje obnovljivih izvora energije i kako taj trend pojačati. Tijekom posljednjih nekoliko godina puno je investicija u solarnu energiju, ali i birokratskih problema.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kazao je da država razmišlja o mogućnosti postavljanja agrosolara i na poljoprivredna područja s trajnim nasadima, a istaknuo je kako je već napravljeno puno kad se investitorima omogućila gradnja agrosolara bez lokacijske i građevinske dozvole.
A gradi li se solarna elektrana do 10 megavata, uz glavni projekt, i ona može bez građevinske dozvole, što se dozvolilo izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama - najavio je Tonči Glavinić, v. d. ravnatelja Uprave za provedbu obnove od potresa pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Što se plutajućih solarnih i vjetroelektrana tiče, za koje je OIEH već odradio mapiranje Jadrana, one možda i neće tako skoro, rekao je Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
- Započela je izrada posebnog plana, Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i obveza je da se on donese za dvije do tri godine. Obnovljivih izvora energije u ovom trenutku u njemu nema jer ih nema ni u Strategiji prostornog razvoja iz 2017., zbog čega ne mogu biti niti u dokumentu prostornih uređenja. Potrebne su stručne podloge; povoljnost, mogućnost, utjecaj takvih zahvata, a onda s argumentiranim podlogama možemo ući u izradu i dopunu dokumenata - rekao je Linardić.
Prevelika birokracija
Na konferenciji su najnovije podatke o investicija u solare i hidroelektrane iznijeli Walburga Hemetsberger, direktorica udruge SolarPower Europe, te Giles Dickson, direktor udruge WindEurope. Oboje su istaknuli da su investicije veće u posljednje četiri godine, ali da je i dalje velik problem birokracija te stanje mreže.
Hemetsberger je čestitala Hrvatskoj na "godini solara" jer lani ih se kod nas sagradilo 250 posto više nego godinu prije. Izrazila je i zabrinutost što se svega 2-3 posto panela izrađuje trenutačno u Europi. U 2023. prema njenim podacima bilo je instalirano 263 gigavata, što je u odnosu na godinu prije porast od 27 posto. Želja im je da do 2027. u optimističnom scenariju ta brojka dosegne 701 gigavat.
- Prošle godine imali smo rekordne brojke vezano uz solarnu energiju. No, to nije dovoljno. U idućim godinama moramo imati instalirano u prosjeku 70 gigavata. Solarna energija je najjeftinija energija koju trenutno možemo imati. Moramo ulagati u infrastrukturu. Većina je sagrađena prije 30 godina, treba je obnoviti. Važno je predstavljati prednosti obnovljivih izvora energije javnosti, smatra ova stručnjakinja.
Njezin kolega Dickson nije zadovoljan činjenicom da u Hrvatskoj još bilo kakav razvoj obnovljivih izvora energije koči administracija.
- Dvadeset posto struje koja se konzumira u Europi dolazi od vjetra, a do 2030. trebalo bi biti 42,5 posto. Kako da to dostignemo kad samo za jednu od tri dozvole koje trebaju investitoru za vjetropark treba ovoliko papirologije - pokazavši na fotografiju s 50-ak registratora dokumenata svoju je poantu pojasnio Dickson. Inače, energija vjetra trenutno proizvodi 272 gigavata električne energije na području Europe na kopnu i 34 gigavata na moru. Sagrađena je 201 vjetroelektrana na kopnu i njih 19 na moru. Plan je do 2030. da ih bude 337 na kopnu i 88 na moru.
Javne politike
Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac istaknula je kako je svaki susret energetskog sektora prilika za učenje, ali i rast.
- Vrlo je važno da industrija dobiva novi oblik jer zelena tranzicija ne omogućava samo napredak u vidu čiste energije, već i radna mjesta visokoobrazovanim mladim ljudima, ali i regionalni razvoj - kazala je Pokrovac na otvorenju.
Samanta Barić, pročelnica Odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule, kazala je da je Hrvatska na 13. mjestu u Europi po korištenju energije vjetra, a na 24. mjestu što se solara tiče. Pula, istaknula je, potencijal svojeg područja prepoznaje i radi na implementaciji brojnih projekata.
Na konferenciji, koju Obnovljivi izvori energije Hrvatske organiziraju pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Istarske županije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, WindEurope, SolarPower Europe i European Biogas Association, sudjeluju relevantni stručnjaci iz javnog i privatnog sektora te visoki predstavnici nacionalnih i međunarodnih institucija. Cilj je kroz zajedničku raspravu te razmjenu znanja i iskustava pronaći učinkovitije načine korištenja obnovljivih izvora energije i tako potaknuti snažniji razvoj zelenih projekata. Trodnevno događanje kroz devet panela i predavanja otvorit će raspravu o javnim politikama u sektoru OIE i odgovoriti na pitanja: jesmo li na sunčanoj strani Europe, kakva je daljnja perspektiva vjetroelektrana u našoj zemlji, mogu li se pojednostavniti pravila za priključenje na mrežu, koji su izazovi pred geotermalnom energijom, kako financirati OIE projekte, kako biomasu i bioplin staviti u središte pažnje, koji su oblici pohrane toplinske i električne energije najučinkovitiji te koliko smo blizu eri vodika.