Nemaju niti za gorivo

Dio prijevoznika i dalje neće voziti: 'Tko će mi platiti mjesta koja moraju biti prazna?'

Kad bih i vozio, jednostavno bih dio uputa o klimatizaciji ignorirao jer kako voziti na plus 30 bez klime, kaže porečki prijevoznik Simonetti
Ilustracija, Autobusni kolodvor u Zagrebu
 Ranko Šuvar / CROPIX

Pod ovim uvjetima sigurno neću početi voziti putnike jer bi to za mene bilo potpuno neisplativo, a za putnike pravo mučenje poput koronavirusa, kaže nam porečki prijevoznik Severino Simonetti kojem je Vlada, kao i drugim prijevoznicima putnika, u ponedjeljak omogućila nastavak poslovanja, ali uz stroge uvjete zaštite od koronavirusa.

Za Simonettija su, među ostalim, neprihvatljive tri odredbe zaštite koje je za javni prijevoz utvrdio Zavod za javno zdravstvo. Riječ je o pravilu da u autobusu ne smije biti više od 15 putnika, obvezi ugradnje pleksiglasa u prostor između vozača i putnika te o preporuci da se izbjegava paljenje klimatizacije ili grijanja u vozilu.

Veliki problem

- Imam autobuse sa 50 mjesta, tko će mi platiti za ovih 35 mjesta koja moram ostaviti prazna? Isplativije mi je da niti ne palim autobuse i ne dogovaram poslove. Ovaj dio oko klime i grijanja, kad bih i vozio, jednostavno bih ignorirao jer može li netko zamisliti vožnju na plus 30 bez klime? No, pleksiglas je velik problem, nije mi jasno kako to nadležni ne vide - komentira Simonetti. On tvrdi da pleksiglas - za razliku od obveznih stakala koja se ugrađuju u autobuse, a prilikom udarca se rasprskavaju, čime se izbjegavaju ozljede putnika - nanosi teške tjelesne ozljede putniku ili vozaču ako pukne pod njegovom težinom ili pri snažnom kontaktu.

- Ne znam kako pleksiglas može proći obvezni atest koji je sada država također nametnula. To će biti stalna opasnost za sigurnost putnika - zaključuje Simonetti, koji raspolaže s tri autobusa, a otkako je koronavirus zaustavio gospodarstvo, svoje je vozače prijavio na mjeru državnog minimalca. Ako država, dodaje, ustraje na trenutnim obveznim uvjetima zaštite u javnom prijevozu i u budućim mjerama opuštanja izvanrednih mjera, njegovi autobusi, kaže, i dalje će biti na parkiralištu.

- Devedeset posto prihoda radio sam s turističkim agencijama, prevozeći turiste ovdje u Istri, a deset posto bio je školski prijevoz. Sada nema turista, a ni škole, tako da ionako ne bih imao redovite poslove kad bih pristao raditi po ovim uvjetima. No, uvjeravam vas, čak i kad bi bilo turista i škole, ne bih vozio po ovim uvjetima - ističe naš sugovornik kojem je, otkriva, dobro išlo proteklih godina. Navodi kako je imao i posla i zarade, vozače je dobro plaćao, a obveze prema bankama, uz čije je kredite kupio vozila, bez poteškoća podmirivao.

Razvoj situacije

- Sada čekam daljnji razvoj situacije, što mi drugo preostaje uz ovakve uvjete ponovnog otvaranja prijevoza - zaključuje Severino Simonetti.

Da Simonetti nije jedini prijevoznik koji i dalje ne vozi unatoč dozvoli Vlade, posvjedočio nam je predsjednik Udruge hrvatskih javnih linijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović. Naime, mnogi prijevoznici putnika na javnim linijama, otkriva Meštrović, nemaju potrebne ugovore o javnom prijevozu s državom, a samim time ni izvore financiranja kako bi natočili gorivo u autobuse i počeli prevoziti putnike.

- Sredinom prošlog tjedna, kada se saznalo da će država dopustiti javni prijevoz, poslao sam dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da hitno izvrši obvezu prema javnim prijevoznicima i ponudi ugovore onako kako se to radi u cijeloj Europskoj uniji. Ni na taj dopis, kao ni na neke prijašnje, nisam dobio nikakav odgovor iz resornog ministarstva - kaže Meštrović. Javni prijevoznici, upozorava, iscrpljeni su krizom, ali i problemima koji su im napravljeni prije nje. Država, dodaje, ne čini ništa da im pomogne.

Pravila eu

- Slovenija i Italija plaćaju javnim prijevoznicima u normalnim okolnostima 1,9 eura po kilometru za javnu uslugu prijevoza. Svaki građanin Europske unije, prema pravilima Unije, ima pravo na prijevoz do posla ili škole, a to pravo mu netko mora omogućiti i za to mu se mora platiti iz javnih izvora. U sadašnjim okolnostima, Slovenija i Italija plaćaju javnim prijevoznicima 0,6 eura po kilometru iako ne voze, ali imaju troškove poput održavanja vozila i otplate kredita. Nama, privatnim prijevoznicima u javnom prometu nitko ništa nije plaćao otkako je javni prijevoz zabranjen, a sada kada je omogućen, nemamo odakle financirati poslovanje - napominje Hrvoje Meštrović. Izuzetak u odnosima koje opisuje Meštrović su javni prijevoznici u vlasništvu gradova poput zagrebačkog ZET-a ili splitskog Prometa, koji su jučer počeli prometovati jer imaju redovite subvencije i druge financijske pomoći svojih vlasnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2022 11:01