STUDENT DIGI AWARDS

Dodijeljene nacionalne tech nagrade za mlade, no stručnjaci istaknuli: ‘Treba nam regulativa koja će potaknuti konkurentnost

Tim SkyResQu za razvoj dronova odnio pobjedu, druga Adribova za nadzor mora, na trećem mjestu Čuvar pčela

Piše:

Objavljeno: 9. lipnja 2025. 14:19

Moderatorica panela voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljice medija u Predstavništvu Andrea Čović Vidović, Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek, predsjednica Uprave ‘Philip Morris Zagreb‘ Anita Letica, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa Damir Prusac, direktorica Odjela za marketing, rast i poslovni razvoj u A1 Hrvatskoj Monika Majstorović

Damjan Tadic/Cropix

Dodjela prve nacionalne inovacijske tech nagrade Student DIGI AWARD 2025, namijenjene učenicima i studentima koji svojim projektima pomiču granice i oblikuju društvo budućnosti održala se danas u hotelu Hilton garden Inn. Natječaj za najbolje mlade inovatore već šestu godinu organiziraju Jutarnji list i partneri. Nakon same dodjele nagrada, održani su stručni paneli ‘Industrijske inovacije kao ključ konkurentnosti gospodarstva‘ i Mladi inovatori i industrija - Kako izgleda budućnost?.

‘Trebaju nam porezna i administrativna pojednostavljenja za mikro i male poduzetnike‘

U prvom panelu na skupu pod nazivom ‘Industrijske inovacije kao ključ konkurentnosti gospodarstva‘ u kojem su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek, predsjednica Uprave ‘Philip Morris Zagreb‘ Anita Letica, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa Damir Prusac i direktorica Odjela za marketing, rast i poslovni razvoj u A1 Hrvatskoj Monika Majstorović. Moderatorica panela je zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija u Predstavništvu Andrea Čović Vidović.

Goran Romek ukazao je važnost poreznog i administrativnog pojednostavljenja za mikro i male poduzetnike jer oni, podsjetio je, čine 98 posto gospodarstva.

- Prema mikro i malim poduzetnicima moramo imati najviše obzira. Stoga je Ministarstvo gospodarstva donijelo administrativni plan za porezno i administrativno rasterećenje u vrijednosti od preko 350 milijuna eura - napomenuo je Romek.

Govoreći o transformaciji poslovanja Philip Morrisa, Anita Letica podsjetila je da se cijela duhanska industrija nalazi u velikoj transformaciji, a njezin je predvodnik, istaknula je, Philip Morris.

- Inovacije mijenjaju mindset društva. Inovacije Philip Morrisa su znanstveno utemeljene, na njima radi više od 1500 znanstvenika. Kada govorimo o regulativi ona mora biti mudra. Omnibus Europske unije je jedan dobar primjer jer stavlja poticanje konkurentnosti u EU u centar regulacije. Cilj bi trebao biti napraviti regulativu koja će potaknuti konkurentnost – naznačila je Anita Letica.

Dodala je kako kompanija kontinuirano potiče i inovacije koje doprinose dobrobiti zajednice kroz program Pokreni nešto svoje, koji pruža podršku malim poduzetnicima s pozitivnim društvenim i ekološkim učinkom. - Dolaze s fenomenalnim idejama, ulažemo u taj projekt već gotovo 10 godina, a svaki uloženi euro generira više od četiri eura društvenog povrata - zaključila je.

- Ne želimo samo čekati da se problem pušenja riješi, već smo se i sami uključili u njegovo rješavanje. Philip Morris je već najavio da će postupno prestati proizvoditi cigarete. Već danas naše gotovo sve tvornice u Europi proizvode bezdimne proizvode – kazala je predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb.

Damir Prusac govorio je, među ostalim, o sudjelovanju Infobipa u projektu IPCEI-CIS Europske unije vrijednom 3,2 milijarde eura.

- Europska unija ovim i drugim projektima želi potaknuti globalnu konkurentnost. Mi smo se javili u dijelu projekta koji se odnosi na cloud usluge. Ako pogledate listu globalne konkurentnosti u ovom području, onda ćete vidjeti dominaciju kompanija kao što su Google, Amazon i Microsoft. Europa na neki način želi prekinuti tu dominaciju, ali i riješiti problem privatnosti – naveo je Prusac.

Damir Prusac otkrio je da je Infobip među prvima u Europi došao u posjed superračunala Nvidije. - Elon Musk je naručio 500 tisuća takvih računala, to je investicija od oko 100 milijardi eura – naveo je Prusac.

Govoreći o novinama koje donosi sustav eSim u mobilnoj telefoniji, Monika Majstorović kazala je kako eSim predstavlja odličan primjer kako tehnologija u potpunosti može promijeniti tržišnu dinamiku.

- Dosad je tržište funkcioniralo tako da kupac ode na prodajno mjesto telekoma, odabere mobilni uređaj, SIM karticu, tarifu i tako dobije telekomunikacijsku uslugu. To se u potpunosti mijenja s sustavom eSim, sve je u potpunosti digitalno, mijenja se apsolutno sve - istaknula je Monika Majstorović.

‘Implementacija inovacije u neki sustav je uvijek bolna‘

U drugom i završnom panelu skupa, uz Marula Medvešeka iz pobjedničkog tima ovogodišnjeg izbora ‘Student Digital Awards‘, sudjelovali su direktor produkta u ‘Aircashu‘ Branimir Petrušić, direktor Službe za upravljanje digitalnim procesima i proizvodima u ‘Croatia Osiguranju‘, Matija Hrestak, izvršni direktor Sektora za Centar dijeljenih usluga (CDU) u ‘Apisu IT‘ Hrvoje Buntak i Andrej Grgurić, direktor poslovne jedinice istraživanja u ‘Ericssonu Nikoli Tesli‘ (ENT) uz moderiranje zamjenice glavnog urednika Jutarnjeg lista Gordane Galović Dupan.

- Za svaki proizvod koji pokušavamo izbaciti radimo analizu tržišta, gledamo što radi konkurencija i što korisniku treba. Težimo razviti partnerstva, ali prije svega gledamo što našim korisnicima treba. Generalno, tradicionalno bankarstvo bi ostavili bankama, a mi bi se širili na tržištu drugih financijskih usluga - istaknuo je Branimir Petrušić. Andrej Grgurić, istaknuvši važnost suradnje kompanija s znanstvenom zajednicom, naveo je da ‘ENT‘ radi zajedničke projekte i s fakultetima i s vodećim istraživačkim institutima u Europi.

- Isporučujemo rješenja telekomunikacijskoj industriji koja targetiraju cijeli svijet - naveo je Grgurić. Hrvoje Buntak osvrnuo se na projekt Apisa IT Centar dijeljenih usluga.

- Implementacija inovacije u neki sustav je uvijek bolna. Mi smo implementirali inovaciju u jedan veliki državni sustav, usudio bih se reći da je to sustav veći od bilo kojeg privatnog sustava - naznačio je Buntak. Matija Hrestak podsjetio je da je tržište osiguranja i na globalnoj razini jako tradiconalno te da ni Hrvatska nije izuzetak.

- U poslovanju Croatia Osiguranja dobri primjeri digitalizacije su, među ostalim, digitalizacija i automatizacija procesa u obradi štete. Primjerice, satelitsko snimanje oranica kod elementarnih nepogoda prije desetak godina bilo je ‘science fiction‘, sada je to proces koji radikalno mijenja poslovanje. Isto tako kod procjene štete na vozilima korištenje AI kamera donosi velike novine - upozorio je Hrestak.

Projekt trojice studenata zagrebačkog Sveučilišta ‘SkyResQ‘ za razvoj dronova u medicinske svrhe ovogodišnji je pobjednik petog po redu izbora ‘Student Digital Award‘ Jutarnjeg lista i partnera.

- Pokrenuli bismo vlastiti biznis, već imamo temeljni kapital, ali još uvijek razvijamo program i postavljamo ciljeve i rokove - kazao je jedan od autora pobjedničkog projekta Marul Medvešek po preuzimanju nagrade u zagrebačkom hotelu ‘Hilton Garden Inn‘. Nagrade su dodijeljene u okviru konferencije ‘Inovacijska Hrvatska 2025.: Otpornost, razvoj i konkurentnost‘.

Uz Medvešeka, u timu ‘SkyResQ‘-a su Leon Ivan Filep Podrecca i Adrian Puntarec. Njihova je ideja koristiti lagane, brze i precizne letjelice kojima u stvarnom vremenu upravljaju operateri. Time žele drastično smanjiti vrijeme reakcije u hitnim scenarijima. Popis stvari koje se tako mogu dostaviti u praksi je ogroman, ali u početku bi se ograničili na one najosnovnije, poput defibrilatora, glukagona ili zavoja.

- Jedan od prvih koraka bit će nam traženje partnera. Nadamo se da bismo prvog klijenta imali iduće godine. U velikim firmama imamo Excel tablice, u koje te stave i imaš ograde. Mi bismo htjeli otvoreni teren – poručili su iz ‘SkyResQ‘-a. Uz njih, nagrade su osvojili projekti AdriBova, kao drugoplasirani, i Čuvar pčela, na trećem mjestu. AdriBova je pametna platforma za nadzor mora uz korištenje inovativne tehnologije studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koje čine Luka Catela, Eric Ostoni i Gordan Milotić. Iza projekta ‘Čuvar pčela‘ stoje Vlado Piškor, Marko Maurović, Anđelko Kučar, Evan Leo Malešić, Niko Fusić i Ivan Arlešić. Njihova ideja-aplikacija sastoji se od digitalne platforme i fizičke proizvodnje u pčelarstvu s ciljem povezivanja kupaca i pčelara.

Četvrti nagrađeni projekt je ‘Odlikaš‘ učenika Karla Ciciliana, Antonija Kocijana i Dine Šuška Vrhara, učenika Strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra. Oni su nagrađeni glasovanjem publike za rješenje koje objedinjuje pregled ocjena, planiranje učenja, pomoć umjetne inteligencije kod zadataka i obavijesti iz e-Dnevnika za svakodnevni život učenika.

Svi nagrađeni dobili su plakete, ček i laptop s ruksakom, ali i pregršt želja sudionika konferencije u ‘Hiltonu‘ da nastave s inovacijama i ustraju na realizaciji svojih ideja jer o tome, kako je istaknuto, ovisi budućnost Hrvatske. Ili, kako je u uvodu konferencije istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, inovacije su i u izravnoj vezi s produktivnošću jedne ekonomije.

- Iako će mnogi ekonomisti reći da produktivnost nije sve, u dugom roku produktivnost je gotovo sve. Hrvatska je znala kako stvoriti preduvjete za rast produktivnosti, kroz ulaganja u infrastrukturu, održavanje makroekonomske stabilnosti i stabilnosti javnih financija, kao i integriranjem u Europsku uniju i Eurozonu – naveo je Primorac. Kao novi cilj države ministar financija označio je dostizanje prosjeka razvoja Europske unije. Kao jedan od iskoraka u tom smjeru označio je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

- U NPOO-u osigurana su sredstva za digitalizaciju. Nastavit ćemo i s ulaganjima u infrastrukturu kako bismo dodatno povećali taj dio naše konkurentnosti, a naglasak će biti na ulaganjima u luke - najavio je Primorac. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je na otvaranju skupa da nagrada Digital Award predstavlja Hrvatsku budućnosti.

- Imamo se čime pohvaliti kada je u pitanju digitalizacija javnog sektora. U sustavu e-Građani je dva milijuna korisnika. Nadogradit ćemo ga sustavom e-pretinca kako bismo dodatno olakšali pristup građanima uslugama javne uprave – najavio je Habijan.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber istaknula je u podravnom govoru sudionicima konferencije da hrvatsko gospodarstvo ima priliku transformirati se, kako je kazala, iz ekonomije usluge i rente u industriju s većom dodanom vrijednošću. Za to je, dodala je, potrebno i podizanje konkurentnosti.

- Konkurentnost se jača ciljanim politikama, ulaganjima u sektore budućnosti i reformama javnog sustava - kako bi on bio potpora i poluga, a ne prepreka razvoja. Potrebno nam je daljnje porezno rasterećenje srednjih i visokih plaća, strukturne reforme u zdravstvu, promjena modela plaća i snažna racionalizacija lokalne samouprave. Potrebno je jačati ponudu radne snage jer pred nama je pad radne populacije za više od 300 tisuća radnika u idućih deset godina – upozorila je glavna direktorica HUP-a. Napomenula je da Hrvatska već ima snažne pretpostavke za razvoj konkurentnosti kao što su, navela je, visoko obrazovana radna snaga, članstvo u EU, Schengenu i u eurozoni - te financijska i makroekonomska stabilnost. Zauzela se za promjene zakona o poticanju ulaganja u smjeru prilagodbe praksi zemalja u okruženju i za porezne olakšice poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj u poduzećima.

Bilasova upozorenja

Prvu prezentaciju na konferenciji pod nazivom ‘Tehnološka Hrvatska: izazovi i prilike inovacijske politike‘ imao je dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Vedran Bilas.

- Tehnološka Hrvatska stvara i koristi visoku tehnologiju za kvalitetan, siguran i održiv život. Usudio bih se reći da Hrvatska danas nije tehnološka, ali može biti – ocijenio je Bilas. Ukazao je na važnost izravnih stranih ulaganja, upozorivši kako bez stranih ulaganja neke tehnologije nikada neće doći u Hrvatsku. Želimo, primjerice, biti na karti zemalja koje proizvode čipove, naznačio je dekan FER-a.

- Nužna su nova poduzeća, jer ona i dolaze na tržište zato što nude nešto novo, inovativno. U postojećim poduzećima malo ih je koja imaju istraživačke timove koji mogu raditi inovacije. Konačno, nema visoke tehnologije bez znanosti. Hrvatska znanost nije dovoljno izvrsna, i ona treba značajan iskorak prema izvrsnosti. Treba joj više otvorenosti – upozorio je Bilas. Kao primjere inovacija u domaćem gospodarstvu naveo je robote Gideon Brothersa, električni vlak Končara i komunalno vozilo na električni pogon tvrtke Rasco iz Kalinovca. Bilas je naglasio vremensku dimenziju visokotehnološke tranzicije. Ona, dodao je, može trajati desetljećima u nekoliko faza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?