Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem lipnja ove godine iznosili su 341,9 milijardi kuna, što je 8,1 posto više nego u istom mjesecu godinu dana ranije, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Kako u analizi podataka navode iz Raiffeisen banke (RBA), u odnosu na kraj svibnja nominalni iznos ukupnih depozita izražen u kunama viši je za 1,1 posto odnosno 3,8 milijardi kuna, dok je na godišnjoj razini viši za 8,1 posto odnosno 25,5 milijardi kuna, pri čemu je pozitivan trend godišnjih kretanja depozita prisutan od kraja 2011. godine.
Rast ukupnih depozita u lipnju na mjesečnoj razini, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, rezultat je pozitivnog doprinosa prije svega depozitnog novca, dok su štedni i oročeni depoziti porasli u značajno manjoj mjeri, stoji u analizi RBA.
Depozitni novac, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu, u lipnju je tako premašio 138,8 milijardi kuna te je na mjesečnoj razini porastao za 1,5 posto ili dvije milijarde kuna.
U odnosu, pak, na lipanj 2020. depozitni novac viši je za 22 milijarde kuna, a godišnja stopa rasta tako je na kraju lipnja tek blago usporila, na 19,3 posto, s 21 posto u svibnju, čime su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca koje traju od rujna 2015.
S druge strane, promotre li se ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti), uz rast na mjesečnoj razini od 0,9 posto ili 1,7 milijardi kuna, a na godišnjoj od 1,5 posto ili tri milijarde kuna, na kraju lipnja iznosili su 203 milijarde kuna.
U ukupnim štednim i oročenim depozitima 84 posto su valutni depoziti u eurima, koji većinom dolaze od sektora stanovništva. Pritom, ukupni valutni depoziti krajem lipnja su rasli i na mjesečnoj razini, za 0,9 posto, i na godišnjoj, za 0,4 posto.
"Tako je zaustavljen negativan trend kretanja valutnih depozita na mjesečnoj i godišnjoj razini od prethodna dva mjeseca", ističu analitičari RBA.
Napominju da su tečajna kretanja pritom u manjoj mjeri utjecala na njihov kunski izraz, budući da je na kraju lipnja kuna i na mjesečnoj i na godišnjoj razini blago ojačala - 0,2 posto na mjesečnoj te 0,9 posot na godišnjoj razini, umanjujući tako kunski iskaz valutnih depozita.
U odnosu pak na kraj 2020., ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem lipnja porasli su za 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto, što je posljedica isključivo rasta depozitnog novca
Naime, navode iz RBA, krajem lipnja u odnosu na kraj 2020. štedni i oročeni depoziti zabilježili su blagi pad dok je depozitni novac porastao 12,6 milijardi kuna ili 10 posto.
"Posljedica je to nastavka razdoblja niskih kamatnih stopa (na oročenu štednju) te razmjeno male sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente. Udio depozitnog novca u ukupnim depozitima već je krajem svibnja premašio 40 posto, a u lipnju je i nastavio rasti dosegnuvši 40,6 posto", kažu iz RBA.