Kad je David Pejić (33) lani u Bruxellesu proglašen za najboljeg europskog ekološkog poljoprivrednika u konkurenciji 200 tvrtki i pojedinaca iz 26 zemalja, čak i stručnjaci su se iznenadili kako to da je priznanje osvojio netko iz Hrvatske i to s projektom biointenzivnog vrta.
Vrta koji se smatra krunom umijeća ekološke proizvodnje jer je riječ o sustavu uzgoja ekološkog povrća bez mehanizacije koji omogućuje gušći plodored, bolji prinos po kvadratnom metru uz pokrivenost tla kompostom.
Bračni par Pejić
Njegova pobjeda odvela nas je tada na najstarije ekološko imanje u Hrvatskoj koje je krajem 80-ih u Habijancu nedaleko od Vrbovca osnovala Zlata Nanić, pionirka ekološke proizvodnje hrane u Hrvata. Imanje su u sljedećih 30 godina usavršili njezini učenici Jadranka Boban Pejić i Zlatko Pejić, koji su nastavili njezinu misiju edukacije o potrebi zdrave prehrane.
Uz poljoprivrednu proizvodnju Zrnoimanje je razvilo ekološki uzgoj oko 60 poljoprivrednih kultura, 150 certificiranih ekoloških proizvoda, svoju pekarsku proizvodnju, maloprodaju, pa i restoran u kojem su se u Zagrebu prvi put mogli kušati tofu, seitan, sojini pripravci...
Naš kandidat David odrastao je uz te ekološke priče, pa se nakon studija u SAD-u i Engleskoj, gdje je magistrirao filozofiju na Cambridgeu i počeo studij filmske kamere, odlučio vratiti kući. Po povratku, pitao je roditelje: "Gdje sam najviše potreban?" i odgovor je bio "Zrno".
Izabrao je svoj novi životni i poslovni put u svakodnevnom usavršavanju umijeća gospodarenja zemljom.
I u tome, uvjerili smo se i za ovog posjeta Zrnoimanju, uživa dok nam ponosno pojašnjava koji su benefiti uzgoja u biointenzivnom vrtu. To je i inovativni projekt kojim se kandidirao za ovaj izbor.
Na krilima uspjeha
- Na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika prijavio sam se na krilima uspjeha u zadnjih nekoliko godina i želje da djelujem kao pozitivan primjer onoga što je moguće u vidu ekološke poljoprivrede. Dodatnom pozornošću vjerujem da možemo ubrzati razvoj održivih poljoprivrednih praksi te na taj način doći bliže do scenarija u kojem budućim generacijama predamo okoliš i ekosustav čijeg se stanja nećemo sramiti - kaže nam.
Dok sjedimo u debeloj hladovini, ispred nas, na rekordnih 36 stupnjeva, na poljima i pod plastenicima rade uglavnom žene iz susjednih općina, u pekarnici slična slika, majstor pekar uživa kao dirigent dizanog i vučenog tijesta od zdravih žitarica. Nije ni čudo jer imaju 52 pekarska proizvoda, kruh od kiselog tijesta kod njih je bio u prodaji kada ga nije imala nijedna pekara.
S Davidom se hvatamo ozbiljnih tema jer znamo da je Zrno, kao najstarije ekološko imanje u Hrvatskoj, i posvećeno razvoju i promociji ekološke poljoprivrede kao budućnosti ruralnog razvoja.
- Vjerujem da ekološka poljoprivreda nudi rješenja i mogućnosti za aktivaciju mladih u poljoprivredi, održivi život te priliku da kao društvo ponovo uzdignemo hranu i poljoprivredu kao djelatnost u nešto što nam doprinosi, a ne nešto što nas ugrožava. Europska unija snažno se opredijelila za razvoj ekološke poljoprivrede definirajući cilj od 25 posto površina pod ekološkim uzgojem do 2030. godine. Potencijal za Hrvatsku u toj viziji i perspektivi je velik, pogotovo kad uzmemo u obzir da su ekološka imanja poput Zrna i turistički značajna i privlačna - kaže nam.
Da, kad zamislimo sve sinergijske spone i mogućnosti između ekološke poljoprivrede i potencijala našeg društva, nema sumnje da nam je u interesu fokus na njezin razvoj; jedino je pitanje prepoznajemo li to u praksi. Pa i Austrijanci su dosegli 25 posto ekološke proizvodnje i sada je smanjuju jer nemaju kome prodavati preskupe proizvode.
- Kroz sve aktivnosti našeg poslovanja proteže se uvjerenje da je zdrav pojedinac preduvjet zdravog društva. Fokusom na proizvodnju ekološki certificiranih proizvoda vjerujemo da doprinosimo zdravlju pojedinca koji se onda na osnovi te platforme nalazi u poziciji širiti pozitivan utjecaj dalje. Uz to, ekoimanje Zrno djeluje i kao simbol te fokalna točka dobrih praksi u ekološkoj poljoprivredi koje se trudimo širiti i dijeliti sa svim dionicima u lancu opskrbe hranom. Ulazak u EU je donio dobrodošlo usklađenje regulative i, barem na krovnoj razini, prepoznavanje načela ekološke poljoprivrede kao cilja razvoja poljoprivrede općenito. Plan EU o postizanju 25 posto površina pod ekološkim uzgojem do 2030. to jasno pokazuje. Ipak, ekološka poljoprivreda još je opterećena određenim predrasudama i skepticizmom koji je većinom posljedica nedovoljne informiranosti. Zato su edukacija i dobri primjeri ključni kako bi se pokazao put naprijed - uvjerava nas.
Klimatske promjene
Razgovaramo i o tome koja je dobrobit ekološkog uzgoja u odnosu na konvencionalni koji obiluje pesticidima.
- U ekološkom uzgoju nisu dozvoljeni sintetički pesticidi, koji imaju mjerljiv negativan utjecaj na različite slojeve okoliša i različite aspekte našeg zdravlja. Zabranjena su mineralna gnojiva, koja često dugoročno narušavaju kvalitetu tla i vode. Kroz prakse ekološke poljoprivrede potiče se raznovrsnost biljnih vrsta te smanjenje agresivne obrade tla - nabraja.
A kako to da su se na našim tržnicama konvencionalni poljoprivredni proizvodni gotovo cjenovno izjednačili s onim iz ekološkog uzgoja nismo uspjeli do kraja razjasniti.
Ukratko, u vrijeme klimatskih promjena troškovi prskanja pesticidima i herbicidima povrća i voća, pa gnojenja umjetnim kemikalijama žitarica do te mjere su iscrpili tlo da bez humusa ta napaćena zemlja ne može dati nikakav urod koji je isplativ. Zato je i došlo vrijeme da govorimo o biointenzivnom vrtu.
