Konferencija & EXPO HGK

Dan logistike i transporta: Hrvatska može biti poveznica Europe i Azije

Modernim logističkim centrima i razvojem ključnih luka stvoren potencijal, izazov je željeznica

U hotelu Westin okupilo se više od 200 sudionika

Na fotografiji: Oleg Butković, Mirjana Čagalj

 Vanesa Pandzic/Cropix

Ulaganja u domaće skladišne i logističke kapacitete udvostručit će se u sljedećih nekoliko godina i stvoriti mogućnosti da Hrvatska postane ključno logističko središte srednje i jugoistočne Europe, istaknuto je na jučerašnjem skupu Hrvatske gospodarske komore Dan logistike i transporta, koji je u zagrebačkom hotelu Westin okupio tristotinjak menadžera, predstavnika javnog sektora i stručnjaka.

Okidač za najavljena ulaganja u skladišta i logistiku, kako se čulo na skupu HGK, jest ulazak Hrvatske na još dva koridora osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T). Hrvatska se, podsjetimo, donedavno nalazila samo na dva osnovna prometna koridora, Mediteranskom i koridoru Rajna - Dunav. Sada je uključena i na Baltičko-jadranski i koridor Zapadni Balkan. Ulaskom u dva nova koridora oko 800 kilometara domaćih željezničkih pruga i cesta ušlo je u TEN-T.

- Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja. Nakon korone Schengen i revizija TEN-T mreže omogućili su da započnemo to novo poglavlje - istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj otvarajući skup. Hrvatska, ocijenila je potpredsjednica HGK, može postati ključna točka za tranzit između Azije i Europe. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da Hrvatska istodobno s pozicioniranjem na dva dodatna TEN-T koridora radi na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta, koji bi, dodao je, trebao biti temelj za daljnja ulaganja.

Mjesto na brodu

- Logistički koncept trebao bi definirati područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara - pojasnio je Butković. Ulaganja u prometnu infrastrukturu, naznačio je potpredsjednik Vlade, nikad nisu bila veća i trenutno dosežu 3,5 milijarde eura. Kako se čulo na skupu, ukupna ulaganja u logistiku i transport u nastupajućim godinama mogla bi dosegnuti 7,5 milijardi eura.

U prvom panelu skupa, pod nazivom ‘Logistika u funkciji industrije i izvoza‘, sudjelovali su zamjenik predsjednika Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave Liburnije pomorske agencije Marin Škufca, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Bosiljko Zlopaša, član Uprave Luke Rijeka d.d. Marko Mišković, predsjednik Uprave Končara DST Vanja Burul i članica Udruženja otpremništva i logistike HGK i direktorica tvrtke Viator & vektor projekti Renata Čirjak. Marin Škufca uvodno se osvrnuo na poremećaje koje su u logističkom biznisu donijeli koronavirus, blokada Sueskog kanala, napadi hutista u Crvenom moru i rat u Ukrajini.

image

Panel ‘Logistika u funkciji industrije i izvoza‘

Na fotografiji: Marin Škufca, Vanja Burul, Bosiljko Zlopaša, Marko Mišković. Renata Ćirjak

Vanesa Pandzic/Cropix

- Imate razdoblja kada je apsolutno nemoguće pronaći mjesto na brodu za teret. S vremenom će biti još manje brodova u eksploataciji. To je problem o kojem se malo razmišlja. Iz Kine dolazi 95 posto brodogradnje, europske proizvodnje brodova gotovo da nema - upozorio je Škufca.

U drugom panelu skupa, pod nazivom ‘Logistika i retail‘, sudjelovali su zamjenik predsjednika Udruženja otpremništva i logistike HGK i član Uprave Alce Igor Šaravanja, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić, izvršni direktor support chaina u Konzumu Dinko Crkvenac, Dragan Perić iz Ureda za optimizaciju Hrvatske pošte i zamjenik predsjednika Udruženja cestovnog prometa HGK Darko Vukadinović. Igor Šaravanja iznio je procjenu da se pet do šest posto BDP-a Hrvatske izravno kreira u logistici, a neizravno, naznačio je, 12 do 13 posto BDP-a.

image

Sudionici panela o logistici i retailu

Na fotografiji: Igor Šaravanja, Dinko Crkvenac, Ivo Milatić, Dragan Perić, Darko Vukadinović

Vanesa Pandzic/Cropix

- Hrvatska je vrlo komplicirana za logistiku, značajan dio ekonomije je sezonalan. Postavlja se, među ostalim, pitanje koliko djelatnika logističke tvrtke trebaju imati. U ljetnim mjesecima imamo manjak od 40 posto potrebne radne snage, a u mjesecima izvan sezone višak radnika od 30 posto - rekao je Šaravanja.

Darko Vukadinović, govoreći o nedostatku vozača kod domaćih prijevoznika, izrazio je nezadovoljstvo brzinom rješavanja zahtjeva za izdavanje dozvola za rad strancima.

Smanjenje cestarina

- U Zagrebu se nekad čekalo mjesec, mjesec i pol za rješavanje zahtjeva za dozvolu za rad strancima, sada se čeka četiri mjeseca - napomenuo je Vukadinović, izrazivši procjenu kako na domaćem tržištu rada nedostaje nekoliko tisuća vozača. Zauzeo se za smanjenje cestarina u zimskom razdoblju i veći broj parkinga za kamione na autocestama kako bi se, istaknuo je, pojačala konkurentnost domaće logistike.

U trećem panelu skupa, pod nazivom Multimodalna logistika, sudjelovali su član Uprave Dragon Maritime Adria Marko Škraljski, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, član Uprave tvrtke ENNA Logic Petar Glavaš, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, glavni direktor Maerska za istočnu Europu Ivić Vodopija i član Uprave Luke d.d. Filip Rogošić.

image

Filip Rogošić, član Uprave Luka

Vanesa Pandzic/Cropix

- Logistika u Hrvatskoj ima dobru priliku u nastupajućem razdoblju. Ono što u ovom trenutku predstavlja problem jest obnova željeznice, odnosno trenutak koji je odabran da se pruge obnavljaju, i to utječe na našu konkurentnost - komentirao je Marko Škraljski.

Darko Barišić podsjetio je da se željeznica nalazi u najvećem investicijskom ciklusu u svojoj povijesti i da je HŽ Infrastruktura povukla najviše novca iz fondova EU.

image

Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave tvrtke Primacošped Petar Šimić

Vanesa Pandzic/Cropix

Petar Šimić: ‘Logistika može biti naš izvozni proizvod, ali treba potpora države‘

Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave tvrtke Primacošped Petar Šimić ustvrdio je na skupu HGK ‘Dan logistike i transporta‘ da se hrvatska logistika nalazi na točki preokreta.

- Logistika je za državu kao što su Hrvatska, Slovenija, Belgija ili Nizozemska izvozni proizvod, izvozni prihod za BDP. Za povećanje izvoza, hrvatskoj logistici treba potpora države, na primjer kroz manju cijenu rada i pomoć pri kandidiranju projekata za sufinanciranje iz fondova EU - poručio je Šimić. Što politika znači za logistiku, upozorio je Šimić, može posvjedočiti primjer Velike Britanije koja je nakon Brexita izgubila oko pet posto BDP-a, a u logističkom dijelu morali su, na primjer, natiskati 1,5 milijuna carinskih deklaracija. Sve to netko mora platiti, napomenuo je.

Kao jedno od ključnih pitanja Šimić je označio pitanje globalizira li se svijet ili ne. Podaci, nastavio je, govore da se globalizacija nastavlja, ali povećanom gospodarskom razmjenom između više blokova, dok se razmjena između blokova smanjuje.

- Najvjerojatnije osam do deset godina nećemo imati prugu Rijeka - mađarska granica, koja nam treba. U redu, bit ćemo strpljivi, čekat ćemo, ali idemo istodobno vidjeti što napraviti do tada. Kako unaprijediti cargo promet, na primjer - naglasio je Šimić. Pohvalio je Carinu koja je, istaknuo je, ubrzala procedure i postupke i uvela ‘kućno carinjenje‘. Kao trenutačna ‘uska grla‘ razvoja logistike u nas Šimić je označio inspekcijske i procedure na granicama te porezni tretman skladišne logistike. Povećana skladišna logistika i rast izvoza pridonijet će povećanju prihoda, najavio je.

image

Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture

Vanesa Pandzic/Cropix

Oleg Butković: ‘Radimo i na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta‘

"Hrvatska sa svojim geostrateškim položajem ima velike potencijale s obzirom na to da nam prometna infrastruktura daje mogućnost i da se logistički dalje razvijamo. Izmjenom TEN-T Uredbe Hrvatska je uvrštena na dodatna dva EU prometna koridora, i to nam otvara mogućnosti i za razvoj naših luka, a paralelno s tim jačanje i gradnju željezničke infrastrukture. Uz ulaganja u prometnu infrastrukturu radimo i na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta", tvrdi ministar prometa Oleg Butković.

image

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

Vanesa Pandzic/Cropix

Mirjana Čagalj: Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja

Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja. Nakon korone, Schengen i revizija TEN-T mreže omogućili su da počnemo to novo poglavlje. Revizijom osnovne TEN-T mreže sada smo na dva dodatna koridora. Luka Rijeka sada ima veći kapacitet, a kada još Rijeci pribrojimo revitalizaciju Zadra, Šibenika, Splita i Ploča, potencijal se multiplicira. Drugim riječima, Hrvatska može postati ključna točka za tranzit između Azije i Europe, ustvrdila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK.

image

Ivan Šantorić, CEO Tokić

Vanesa Pandzic/Cropix
image

Zoran Ković, CEO Dukat

Vanesa Pandzic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 17:31