Cijene rastu najsporije od 2021., ali su usluge sve skuplje

U rujnu je inflacija nastavila trend pada i godišnja stopa iznosila je 1,6 posto, što je najniža razina od siječnja 2021. godine, pokazuje prva procjena DZS-a. Mjesečna inflacija istodobno je iznosila 0,3 posto, pri čemu su cijene usluga bile za 0,7 posto niže nego mjesec ranije, što je vjerojatno povezano s početkom turističke posezone. No usluge i dalje predvode povećanje cijena na godišnjoj razini; u rujnu su bile 6,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Prema izračunu analitičara RBA, rast cijena usluga čini više od 50 posto ukupne inflacije u prvih devet mjeseci ove godine, a koja je po nacionalnom indeksu iznosila tri posto.

U mjesec dana najviše su pale cijene energije, za dva posto; kategorija hrane, pića i duhana poskupjela je 0,2 posto, a rast cijena predvodili su industrijski neprehrambeni proizvodi sa stopom od 2,9 posto. U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, hrana je skuplja 3,2 posto, a industrijski proizvodi 0,6 posto. Značajno smanjenje ukupne inflacije posljedica je ponajprije jeftinije energije, cijena joj je u godinu dana pala za 7,3 posto.

Prema usporedivom indeksu Eurostata, HICP-u, koji uključuje i potrošnju stranih gostiju, godišnja inflacija u Hrvatskoj u rujnu je iznosila tri posto, dok je prosjek za europodručje 1,8 posto. U odnosu na mjesec ranije, pak, cijene u Hrvatskoj su pale za 0,6 posto. Višu godišnju inflaciju od Hrvatske imale su Belgija, Estonija i Nizozemska, dok je u Grčkoj također iznosila tri posto.

Ono što i dalje brine, smatraju analitičari RBA Zrinka Živković-Matijević i Petar Bejuk, inflacija je usluga, što je osobito vidljivo kod indeksa HICP. Cijene usluga su ovim izračunom na godišnjoj razini ubrzale sa 7,6 posto na 8,2 posto godišnje, a pridonijele su ukupnom rastu inflacije od tri posto s čak 2,6 postotnih bodova. "Vjerojatno je to dobrim dijelom posljedica osjetljivosti ove kategorije na rast domaće i inozemne potražnje, pri čemu je domaća zasigurno pod utjecajem dvoznamenkastog rasta plaća odnosno raspoloživog dohotka", napominju.

Temeljna inflacija, koja iz izračuna isključuje cijene energije i hrane, u rujnu je čak i ubrzala, s 4,4 posto na 4,8 posto, dok je u europodručju blago usporila, s 2,8 na 2,7 posto. "Intenzivniji rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na europodručje odražava prvenstveno razliku u strukturi prosječne košarice te snažniji rast cijena usluga u Hrvatskoj", ocjenjuju u RBA.

Premda su cijene usluga i dalje povišene, u HNB-u su nedavno kazali da se s protekom glavne turističke sezone očekuje popuštanje izraženih pritisaka u uslužnom sektoru, koji odražavaju snažan rast plaća i potražnju za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. Svoju projekciju ukupne inflacije su povećali u usporedbi s onom iz lipnja, uvažavajući "nešto viša recentna ostvarenja inflacije", osobito cijena usluga, snažniji rast plaća u odnosu na ranija očekivanja, kao i najavljeno povećanje cijena energenata koje se administrativno utvrđuju.

Sada očekuju da će prosječna godišnja stopa inflacije prema HIPC-u iznositi 3,9 posto, što je za 0,1 postotni bod više od očekivanja u lipnju, te 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026. godini.