Podaci Eurostata

Četiri od pet otpuštenih radilo je na određeno. U Hrvatskoj je takvih 30.000

Podaci Eurostata pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine u Europskoj uniji bez posla ostalo 2,3 milijuna ljudi koji nisu bili stalno zaposleni
Ilustracija
 Damjan Tadic/Cropix
Podaci Eurostata pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine u Europskoj uniji bez posla ostalo 2,3 milijuna ljudi koji nisu bili stalno zaposleni

Iako se među zemljama EU Hrvatska ističe po velikom broju prekarnih radnika, tijekom koronakrize nisu bili tako snažno izloženi otpuštanju kao u nekim drugim zemljama. Podaci Eurostata pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine u EU bilo 19,2 milijuna privremeno zaposlenih, što je 2,3 milijuna ljudi manje nego u prethodna tri mjeseca i čak tri milijuna manje nego u posljednjem kvartalu prošle godine.

Od ukupnog broja ljudi koji su tijekom koronakrize ostali bez posla, čak 80,5 posto njih čine oni koji su imali ugovore o radu na određeno vrijeme, ili četiri od njih pet. Pritom su posebno pogođeni mladi; njihov udjel u tim ugovorima pao je s 46,2 posto krajem prošle godine na 42,7 posto. S gubitkom posla privremeno zaposlenih bile su suočene sve zemlje EU, a u sedam zemalja bio je veći od 20 posto nego krajem prošle godine. Pritom najviše u Latviji, čak 35 posto, zatim u Bugarskoj, Malti, Sloveniji, Estoniji, Grčkoj i Slovačkoj. Oni koji su imali skraćeno radno vrijeme također su bili pojačano na meti otpuštanja: bez posla ih je u EU ukupno ostalo 2,8 milijuna, a pri čemu više od 10 posto u Irskoj, Španjolskoj, Portugalu i Latviji. S druge strane, u četiri zemlje je privremeno zapošljavanje čak povećano u vrijeme karantene, a najviše u Mađarskoj, čak 27,7 posto, te u Bugarskoj 10,9 posto.

Vladine mjere

U Hrvatskoj je tijekom drugog tromjesečja bilo 205 tisuća ljudi s ugovorom na određeno, što je 21 tisuću manje nego u prva tri mjeseca ove godine. Istodobno, onih koji rade skraćeno radno vrijeme bilo je 69 tisuća, osam tisuća manje nego u prethodnom kvartalu. U smislu udjela u ukupnom otpuštanju, Hrvatska se sasvim dobro uklapa u trend pretežitog otpuštanja privremeno i "part time" zaposlenih, ali ovaj put nije ga predvodila. U 11 zemalja EU problem je bio još izraženiji, među kojima su Italija, Španjolska i Slovenija. Glavni razlog tome, čine se, je obuhvat mjera za očuvanje radnih mjesta.

- Iako je sezonski rast zaposlenih značajno izostao, snažan pad gospodarske aktivnosti nije popraćen zamjetnim pogoršanjem na tržištu rada koje izdašnu potporu i dalje nalazi u Vladinim mjerama. Pritom trenutačno najveći korisnici Vladinih potpora za zapošljavanje su mikro i mali poduzetnici - navode analitičari RBA.

Kako je udjel privremeno zaposlenih u Hrvatskoj, koji je počeo rasti od 2013. godine, dosezao i do četvrtine ukupno zaposlenih, to je pitanje postalo jedna od važnih tema novog Zakona o radu. Poslodavci smatraju da se to može postići na način da se olakša otkazivanje ugovora o radu stalno zaposlenima.

Zakonska rješenja

No, rast nezaposlenosti teško je zaustaviti. Prema posljednjim podacima HZZ-a, krajem listopada ih je bilo 154.168, što je 6734 nezaposlene osobe više nego u rujnu. Na godišnjoj razini broj je povećan za 32.571 osobu. Posljednji podaci također pokazuju da više od 60 posto nezaposlenih u Hrvatskoj ima završenu srednju školu, dok je 17 posto njih s tek završenom osnovnom školom. Eurostat je objavio i strukturu zaposlenih u EU, a prosjek pokazuje da od 195 milijuna ukupno zaposlenih samo osam posto su u osnovnim zanimanjima, kao što su čistači i pomagači, radnici, pomoćnici u pripremi hrane, ulični i srodni prodavači i uslužni radnici.

Čak 21 posto zaposlenih čine visokoobrazovani profesionalci (znanstvenici, inženjeri, liječnici, nastavnici, zaposleni u područjima informacija, komunikacija, pravosuđu i kulturi), slijede tehničari i srodna zanimanja sa 17 posto, zatim uslužni radnici i prodavači (16 posto), obrtnici i službenici. Menadžera je pet posto, a kvalificiranih u poljoprivredi i ribarstvu četiri posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
12. srpanj 2025 09:36