S predsjednikom Uprave Tankerske plovidbe Marijem Pavićem razgovarali smo o rezultatima i planovima kompanije, stanju na tržištu brodskog prijevoza te o tome zašto bi pomorci trebali biti prioritetna skupina za cijepljenje. Tankerska plovidba ima 750 stalnih pomoraca, a godišnje na svoje brodove ukrca i oko 150 vježbenika.
Kako je Tankerska plovidba poslovala u protekloj godini?
- Prošla je godina operativno bila izrazito zahtjevna s ekstremno visokom volatilnosti u prihodima. Usprkos svim izazovima i otežavajućim okolnostima, Tankerska plovidba imat će još jednu financijski pozitivnu poslovnu godinu. Vozarine na tankerskom tržištu varirale su više od deset puta, od rekordno visokih, prouzročenih negativnom cijenom nafte i znatnim skladištenjem u brodove, do iznimno niskih u drugoj polovici godine, kada vozarine u jednom trenutku nisu pokrivale ni operativni trošak.
A vozarine brodova za rasute terete?
- Nakon gotovo desetljeća niskih vozarina u posljednjem kvartalu 2020. tržište se počelo oporavljati, što se nastavilo i u ovoj godini. Minimalan priljev novogradnji, narušavanje diplomatskih odnosa između Australije i Kine te povećan izvoz žitarica iz SAD-a glavni su razlozi oporavka. Posebno je bitan razlog prestanak izvoza ugljena iz Australije u Kinu, što je posljedično otvorilo nove, produžene globalne putove trgovine tim energentom, koji zahtijevaju više brodova za prijevoz rasutih tereta. Slično se događa i s novim pravcima trgovine ječmom, koji nastaju zbog znatno povećanih uvoznih nameta koje Kina uvodi na ovaj australski proizvod te ga je nekim kineskim uvoznicima sada isplativije uvoziti čak iz Francuske ili Ukrajine nego iz Australije. Zanimljivo je da trgovina željeznom rudačom iz Australije prema Kini nije stala ni u jednom trenutku.
Kako to utječe na vrijednosti brodova?
- Vrijednosti polovnih brodova za rasute terete prate vozarine i one su za njih značajno porasle u posljednjih pola godine.
To bi trebalo rezultirati gradnjom novih brodova?
- Logičan je odgovor da bi to trebalo tako biti i brodari su na dobrom tržištu nekad pojačano naručivali novogradnje. Ograničavajući je čimbenik to što je u krizi koja je zadesila brodove za rasute terete tijekom posljednjeg desetljeća nestalo i dvije trećine kineskih brodogradilišta koja su ih gradila. U okolnostima pandemije zasigurno je teže osigurati i financiranje novogradnje, a brodari su trenutno neskloni većim narudžbama i zbog činjenice da je u Kini teško organizirati nadzor gradnje, pa čak i da brod preuzme njegova posada. Sve to pruža nadu i može se očekivati da bi dobro tržište u ovom segmentu poslovanja moglo potrajati.
Hoće li se europska brodogradnja ponovno vrati gradnji brodova za rasute terete?
- Teoretski vjerojatno postoji, brodograđevna logika i ekonomija dijelom je funkcija stanja na brodarskom tržištu, ali za takav trend postoji i ostala kompleksna problematika koja nama brodarima nije svakodnevica.
Imate tvrtku za linijsko brodarstvo TP Line. Kakve planove imate u tom dijelu?
- Sigurno je da su naši planovi ambiciozniji od trenutnog održavanja jedne linije polovnim katamaranom. Razmatramo opcije rasta.
Znači li to da ćete osim katamarana u floti imati trajekte?
- U ovoj prvoj fazi to nije realno jer nema ni skorih novih natječaja. Kasnije je, naravno, i to opcija.
Pomorci u pandemiji i njihova smjena posebna su priča.
- Pomorci su tihi heroji današnjice. O pomorcima ne samo da ovisi opstojnost brodarskih kompanija nego i svijeta. Više od 90 posto svega što vidimo prevezeno je brodom u nekom obliku. Bez broda i pomoraca, pola bi svijeta stalo, a druga polovica umrla bi od gladi. To je prepoznala i Hrvatska te je u pandemiji pri IMO-u proglasila pomorce ključnim radnicima.
Znači li to da će pomorci biti na prioritetnoj listi za cijepljenje?
- Zasad proglašavanje pomoraca ključnim radnicima ima samo deklarativni karakter, ali nadamo se i vjerujemo da će pomorci dobiti prioritet za cjepivo jer to po svim kriterijima i zaslužuju. Na brodu nema modela C, kao u obrazovanju. U slučaju potrebe za medicinskom skrbi, radnicima na kopnu ona može biti pružena relativno brzo i efikasno, što, na žalost, nije slučaj na moru, a često ni u pojedinim lukama. Hrvatska pritom kao mala zemlja niti nema veleposlanstvo u mnogim državama. Povrh svega, Kina i UAE najavili su skoru obvezu cijepljenja kao preduvjet uplovljavanja u njihove luke, isto su već najavile neke aviokompanije kao uvjet ukrcaja na let.