- Kriza u Agrokoru i njezino rješavanje kroz nagodbu vjerovnika bit će neto pozitivna za Hrvatsku. Vjerovnici, ponajviše strani kreditori koji su kreditirali Agrokor, morali su se odreći dijela svog novca, a investicije su ostale u Hrvatskoj. Možda to ružno zvuči, ali je tako. Sada Agrokoru preostaje nastavak tržišnog poslovanja, a bitno je to što se i ostatak tržišta prebacuje iz modela kapitalizma u koji se ulazilo da bi se uzimalo do modela kapitalizma u koji se ulazi kako bi se povećavalo bruto domaći proizvod - ustvrdio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na početku panela o knjizi Martine Dalić, kojim je suvereno moderirala Eliana Čandrlić, glavna urednica Hrvatskog radija.
- Mi smo se najranije počeli baviti onime što je završilo kao rješenje cijelog slučaja, a time smo počeli u 2012., kada smo primijetili da je izloženost domaćih banaka prema Agrokoru previsoka. HNB se ne bavi analizom poduzeća, nego banaka te sigurnošću depozita u bankama. Zbog povećanih rizika ograničili smo i izloženost banaka prema poduzećima koja su povezana s Agrokorom i tako spriječili prelijevanje krize iz Agrokora u bankarski sektor - ustvrdio je Vujčić i dodao da je kriza u Agrokoru označila najveći bankrot koji se dogodio u Europi u posljednjih sto godina te ga je nazvao megabankrotom s obzirom na to da je njegov dug iznosio 7 posto BDP-a.
Zaduživanje u inozemstvu
Zbog nemogućnosti da se zadužuje u Hrvatskoj, uslijed ograničavajućih mjera HNB-a, naglasio je guverner, Agrokor je krenuo u inozemstvo i tamo se zadužio.
- Mi smo rekli: dobro, samo da domaće banke držimo u potrebnim ograničenjima. Kada je došlo do nemogućnosti da Agrokor izvrši svoje obaveze, većina duga je bila u inozemstvu. No, nevjerojatno je da je to promaknulo privatnim revizijskim kućama, to da je dug otišao na 6 milijardi eura - rekao je Vujčić i ustvrdio da zbog provođenja lex Agrokor i mjera HNB-a "sve skupa nije dovelo do fiskalnog troška i kompanija i dalje funkcionira".
Govoreći o samoj knjizi, rekao je da neće "govoriti o literarnim dijelovima knjige, jako je dobro napisana, radi se o fer ocjeni situacije koja je bila u bankovnom sustavu i detalja koje smo prije znali Martina i ja, a to nije bilo poznato javnosti".
'Vrhunski pedagoški uradak'
Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš ustvrdio je, pak, da je "knjiga vrhunski pedagoški uradak i jako će dobro doći ne samo studentima nego i vladama i interesnim skupinama i svima onima koji su u knjizi spomenuti".
- Ja sam autorici rekao da je gotovo bila dužna takvu knjigu i napisati jer mora postojati jasan i transparentan način da se pokaže što se dogodilo i što se zahvaljujući ovom procesu nije dogodilo. Dugo je u Hrvatskoj vladalo uvjerenje da je Agrokor bio 'too big to fail'. Ipak, ako gledate noviju ekonomsku povijest, nema ozbiljne i odgovorne države koja nema obvezu reagirati kad se dogodi ovakva kriza. Naravno, pitanje je kako reagirati. Znači, morate spriječiti rasap, a istodobno ne smijete zatvaranjem jednog problema otvoriti tri druga - poručio je Vedriš i dodao da je djelovanje bilo neizbježno, ali pitanje je bilo kako djelovati.
- Život nije generalna proba, nego premijera. Ovo je bila premijera, dan za danom donosio je nove sekvence, nije tu bilo vremena za akademske analize. Ipak, nedvojbeno je da su odluke nakon toga na pravosudnim razinama unutar i izvan Hrvatske potvrdile ispravnost i legalnost pravnih akata koji su donošeni. A činjenica da tvrtka funkcionira govori o tome i da je ekonomski aspekt postignut, a sudske presude govore i da je u pravnom smislu postignut uspjeh - zaključio je Mladen Vedriš.
'Vapaj za promjenama'
Željko Perić ja napomenuo kako se, "kad je Martina počela pisati knjigu, zapitao: što ti sad treba opet se prisjećati situacije u kojoj su te pljuvali i gazili, što će ti taj stres". - No, pred kraj knjige našao sam odgovor. U nas se za sada nije dogodila pokretačka energija za reforme koje su se dogodile kroz cijeli proces i zato je napisana ova knjiga. Vidio sam njezin vapaj za promjenama - istaknuo je Perić, napomenuvši da je jako važan dio knjige odgovor Martine Dalić na upozorenje starijeg kolege iz svoje stranke, po kojem je ostanak na vlasti na prvome mjestu.
- Martina mu je tada odgovorila da ne želi po svaku ocjenu ostati u Vladi, nego da želi nešto učiniti. I to je odgovor na pitanje kako postići promjene, to je poziv svima nama da se uključimo i doprinesemo u borbi za istinu i borbi za promjenu - rekao je Perić.
Gojko Drljača je pak ustvrdio kako je znao da je Martina Dalić stručna i da mnogo zna, ali da je jednako tako znao da je "jedno biti stručan, a drugo napisati dobru knjigu".
- Ipak, svi koji pročitaju knjigu, vidjet će da je to iznimno zanimljiva publicistika. Pročitat će ju u dahu, a otkrit će puno toga novog. Duboko sam uvjeren da će knjiga poslužiti za izradu nekih studija slučaja na fakultetima i zbog toga je važna već sama po sebi. Ipak, ovo je knjiga prije svega o politici jer ukazuje na ključne probleme hrvatske politike danas, a i hrvatskog društva danas - naglasio je Drljača. Dodao je da se jako "boji da je većina hrvatskih političara jako dobro shvatila da birači nisu racionalni, da često biraju opcije koje su parcijalne, orijentiraju se previše usko interesno ili iracionalno".
- I onda se sve to svodi na to da se naši političari dodvoravaju sve više iracionalnom biračkom tijelu. I populističke stranke i mainstream stranke svele su se uglavnom na isto to dodvoravanje. Nitko, naime, pri zdravoj pameti neće reći da je ova državna intervencija u Agrokor bila nepotrebna. No, mi smo imali slučaj da se sve stranke prepiru oko toga kako taj proces srušiti - rekao je i dodao kako smatra da je najveća vrijednost knjige u tome što autorica "vapajem upozorava" na ovaj problem.
- Ne treba biti pretjerani optimist, situacija je, što se tiče populističke retorike u zemlji, dosta teška, ona je poput neke zaraze i već se dosta raširila. Uz to, mnogi su smatrali da mediji raspiruju krizu u borbi za svoje naklade, ali podaci govore da je Agrokor bio smrt za čitanost - napomenuo je.
'Gorljiva HDZ-ovka'
- Jedini dio knjige gdje sam prema autorici bio dosta kritičan je dio u kojem ne želi otkriti detalje nekih sastanaka, prije svega kad su u pitanju stranački kolege. Mislim da je, zapravo, dokazala koliko je gorljiva HDZ-ovka bila i ostala, jer bi ti detalji, siguran sam, dosta otkrili o nekim političarima - rekao je Drljača. Na samom kraju panela guverner Vujčić je istaknuo da je ortački kapitalizam u Hrvatskoj, iako ga još ima, ipak u padu.
- Razvojem Hrvatske tlo se za takvu vrstu kapitalizma isušuje, no veliki je problem to što u Hrvatskoj još vlada neshvaćanje suštine kapitalizma, kao i neodlučnost o tome želimo li biti kapitalistička zemlja u punom smislu te riječi - ustvrdio je Vujčić.