U očekivanju 27. kolovoza, kada istječe odgoda pune primjene sankcija koje je State Department uveo Naftnoj industriji Srbije (NIS), iz NIS-a su u petak priopćili kako su Ministarstvu financija SAD-a uputili novi zahtjev za izdavanje posebne licence kojom se odgađa puna primjena sankcija i omogućava nastavak operativnog rada kompanije i poslije 27. kolovoza.
- Do sada je pet puta odgađana puna primjena sankcija prema kompaniji NIS na osnovi izdanih posebnih licenci Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC) pri Ministarstvu financija Sjedinjenih Američkih Država. Kompanija NIS uputila je 14. ožujka Ministarstvu financija SAD-a i zahtjev za uklanjanje sa SDN liste, što predstavlja kompleksan i dugotrajan proces - naveli su iz NIS-a.
Spomenutu listu OFAC je objavio 10. siječnja ove godine, kada su ruskim kompanijama za trgovinu naftnim derivatima i s njima povezanim pojedincima u Rusiji i tvrtkama izvan Rusije uvedene sankcije s obrazloženjem da se iz prihoda tih kompanija financira ruska agresija na Ukrajinu. Budući da je NIS u suvlasništvu sankcioniranog Gazpromnjefta, početkom godine našao se na listi OFAC-a. Od tada, međutim, OFAC prihvaća zamolbe NIS-a i Vlade Srbije za odgodama sankcija, ali i dalje ne skida NIS s spomenute liste.
Stavljanje NIS-a na SDN listu sankcija Rusiji, podsjetimo, izravno je pogodilo Jadranski naftovod (JANAF), koji u poslovanju s NIS-om ostvaruje oko trećinu godišnjih prihoda i najveći im je poslovni partner. Iako JANAF nije na spomenutoj listi, također je u obvezi od Ministarstva financija SAD-a ishoditi licencu za nastavak poslovanja s NIS-om, odnosno za nastavak provedbe Ugovora o transportu sirove nafte sklopljenog s tom kompanijom.
Nejasne odgode
Svaki put kada je Ministarstvo financija SAD-a odgodilo punu primjenu sankcija, o tome su javnost izvijestili NIS i Vlada Srbije, dok se State Department o tome nije oglašavao niti obrazlagao zašto je donesena odgoda.
Prema izjavama dužnosnika Vlade Srbije, Ministarstvo financija SAD-a uvažilo je apele Beograda da bi puna primjena sankcija NIS-u onemogućila redovitu opskrbu naftnim derivatima građana Srbije, ali i javnih ustanova poput škola, bolnica, domova zdravlja, fakulteta i drugih institucija.
Otkako je NIS na ‘crnoj listi‘ State Departmenta, u javnosti susjedne države pojavljuju se informacije o mogućim potezima Vlade Srbije u smjeru istiskivanja ruskih kompanija iz vlasništva u NIS-u. Osim Gazpromnjefta, podsjetimo, dioničar NIS-a je i najveći svjetski trgovac plinom, Gazprom.
Spekulira se, među ostalim, kako bi vlast u Srbiji mogla napraviti dogovor s Rusima da Gazprom i Gazpromnjeft prodaju svoje udjele u NIS-u te da bi Beograd mogao posegnuti za jednostranim odlukama, kao što su nacionalizacija ili zamrzavanje vlasništva Rusa u NIS-u.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, izjavio je u više navrata da Srbija neće nikome otimati vlasništvo i kapital.
Komentari
0