POSLOVNI REZULTATI

Banke lani ostvarile dobit od 708 milijuna eura: Niže su kamate na minuse i kartice nego na gotovince

Unatoč izazovima, bankari ostvarili dobit neznatno manju nego 2021., dolazi na naplatu porez na ekstraprofit

Marko Primorac i Boris Vujčić

 Ranko Šuvar/Cropix

Banke su u prošloj godini ostvarile dobit u iznosu od 5,34 milijarde kuna (708,7 milijuna eura), neznatno manju nego godinu prije kada je bila na razini od 5,6 milijardi kuna. Najveću dobit, prema podacima HNB-a, ostvarila je Zagrebačka banka, 1,79 milijardi kuna, što je 10,8 posto manje nego godinu prije kada je dosegla dvije milijarde kuna. Druga najveća banka, PBZ, istodobno je povećala dobit za 27,9 posto, na 1,42 milijarde kuna.

Slijedi Erste banka s 977,2 milijuna kuna dobiti ili 15,3 posto više nego u 2022., a dobit je za sedam posto povećala i OTP banka, na 675,2 milijuna kuna. Od većih banaka, osim Zagrebačke, osjetan pad dobiti bilježi i RBA, s 449 na 279 milijuna, gotovo 38 posto.

Za razliku od 2021. godine kada niti jedna banka nije poslovala s gubitkom, lani je zabilježen kod dviju banaka. Uz bivši Sberbank, odnosno Novu hrvatsku banku koja bilježi minus od 248,5 milijuna kuna, gubitak je imala i J&T banka, a iznosi 17,3 milijuna kuna. Hrvatska poštanska banka, najveća banka u većinskom državnom vlasništvu koja je preuzela posrnuli Sberbank, lani je poslovala s dobiti od 132,4 milijuna kuna, što je smanjenje za 34,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Rast kamata

Novi privremeni i nerevidirani podaci HNB-a o poslovanju kreditnih institucija obuhvaćaju njih 21, dvije manje nego krajem 2021. godine, jer su lani dvije stambene štedionice, Raiffeisen i PBZ, pripojene matičnim bankama.

S obzirom na to da je dobit bankarskog sektora u 2022. godini na kraju bila slična onoj u 2021., premda je u prva tri tromjesečja rasla po stopi od 25 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pretpostavlja se da su pojedine banke u posljednjem kvartalu malo umanjile rezultat u susret uvedenom dodatnom porezu na dobit. Prema procjeni HNB-a, financijska obveza na osnovi poreza na izvanrednu dobit iznosit će 25 milijuna eura, a za redovni porez na dobit izdvojit će malo više od 150 milijuna eura.

"Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda", navodi HNB u publikaciji "Makroprudencijalna dijagnostika". Porez na izvanrednu dobit, dodaje, smanjio bi povrat na kapital banaka za oko jedan postotni bod, na razinu oko dugoročnog prosjeka, odnosno i dalje bi bio viši nego kod ostalih banaka koje nisu obveznice posebnog poreza. Usto, porez na izvanrednu dobit u Hrvatskoj je jednokratan, što bi također trebalo umanjiti njegov potencijalno negativan utjecaj na uvjete financiranja.

Brojke ujedno pokazuju da su banke lani imale solidnu kreditnu aktivnost, s rastom ukupnih kredita za 14,6 posto, dok istodobno nastavljaju smanjivati udjel loših ili neprihodujućih kredita. Njihov udjel u ukupnim kreditima na kraju prošle godine iznosio je tri posto i smanjen je s 4,3 posto godinu dana prije. Kod tvrtki, pak, postotak kredita koje klijenti ne mogu vraćati smanjio se s 9,9 na 6,4 posto, a u slučaju kredita kućanstvima pao je sa 6,6 na pet posto.

Na kraju, ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u 2022. godini, ocjenjuje Hrvatska narodna banka, na visokim su razinama, iako se stopa ukupnog kapitala smanjila u odnosu na kraj 2021., s 25,9 na 24,6 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnog kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Među važnim razlozima boljih poslovnih rezultata banaka su manja izdvajanja za potencijalne gubitke, ali i veći prihodi od kamata i naknada. Od druge polovice prošle godine, objašnjava HNB, kamatne stope banaka za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i tvrtkama imaju trend rasta. Jedini su izuzetak krediti na temelju prekoračenja po transakcijskim računima i oni odobreni po kreditnim karticama, "kod kojih se nastavlja višegodišnji trend smanjenja prosjeka njihovih kamatnih stopa".

Stagniranje NRS-a

Za prekoračenja po transakcijskim računima prosječna kamata u siječnju je iznosila 5,3 posto, a kod kredita po kreditnim karticama 4,78 posto. Najviši prosjek u siječnju je zabilježen za nenamjenske i ostale eurske kredite, a iznosio je 5,36 posto, što je najviša razina tog prosjeka od siječnja 2019. godine. Kada je riječ o stambenim kreditima, prosječna kamatna stopa na one u eurima iznosila je 2,89 posto, ali i ona bilježi trend rasta u drugoj polovici 2022. godine.

Kada je riječ o klijentima koji imaju promjenjive kamatne stope vezane uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), čini se da oni mogu biti još malo mirni. HNB je objavio nove vrijednosti NRS-a za četvrto tromjesečje (prvi put samo za eure, ne i za kune), a one su uglavnom stagnirale ili su se nastavile smanjivati, unatoč općem trendu rasta kamatnih stopa.

Tako je šestomjesečni NRS1 u eurima, najzastupljeniji indeks u ugovorima o potrošačkim kreditima, ostao na razini od 0,07 posto koliko je iznosio u trećem tromjesečju. Glavni razlog smanjivanja ili stagniranja NRS-a jest činjenica da su kamatne stope na depozite u bankama i dalje na minimalnoj razini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. svibanj 2024 07:41