S početkom turističke sezone, kada poduzeća iz područja turizma i prometa počnu ostvarivati prihode, u Hrvatskoj udruzi banaka vjeruju da će se povećati i njihova kreditna sposobnost te da neće biti dodatne potrebe za moratorijima.
Pozivajući se na posljednje smjernice EBA-e, regulatornog tijela EU za bankarstvo, o produljenju roka moratorija na devet mjeseci, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, podsjetio je da on istječe 31. ožujka ove godine, što znači da moratorij može trajati do kraja godine.
- Vjerujem da bi to trebalo biti dovoljno, pod uvjetom da se sve počne vraćati u normalu u idućih nekoliko mjeseci - rekao je Adrović prilikom predstavljanja publikacija HUB-a "Nastavak smanjenja dobiti banaka uz rast kredita". No, bitno bolju sliku o tome u kakvom su stanju poduzeća te što se dogodilo u gospodarstvu, dodao je, imat će krajem lipnja. Hoće li se moratoriji produljivati, očito je, ovisit će i daljnjim uputama EBA-e, ali ono što je prilično izgledno jest da će rasti udjel loših kredita, kao i rezervacije banaka za ispravke vrijednosti.
Važnost potpora
U odnosu na vrhunac krize tijekom prošlog ljeta, iznos kredita za koje su građani i poduzeća zatražili moratoriji znatno se smanjio do kraja godine, premda i dalje čini značajan dio portfelja banaka. Kako pokazuju podaci HUB-a, kod stanovništva su moratoriji smanjeni sa 1,9 na 0,7 posto BDP-a (s oko 7,6 na 2,8 milijardi kuna), a kod poduzeća sa 6,2 na 3,7 posto BDP-a (s oko 25 na 14,8 milijardi kuna). Za razliku od stanovništva, koje je uglavnom uzimalo šestomjesečni moratorij, koji je u većini slučajeva istjecao krajem godine, poduzeća su ga ipak ugovarala na dulji rok. K tome, pojasnio je Velimir Šonje, autor publikacije HUB-a, potrebe stanovništva za moratorijem ipak su bile manje, s obzirom na državne potpore kojima su se isplaćivale plaće zaposlenih.
Godina koronakrize u bankovnom sustavu, navode u HUB-u, ostat će zapamćena po tri karakteristična trenda: rastu depozita, stabilnim kamatnim stopama i rastu kredita. U siječnju ove godine depoziti stanovništva bili su sedam posto veći nego u istom mjesecu lani, a u odnosu na kraj 2019. porasli su za čak 15,6 milijardi kuna.
Dobit i kapitaliziranost
Očekivano, kriza je dovela do pogoršanja rezultata banaka, dobit im je lani više nego prepolovljena (pad od 53,3 posto). Neto kamatni prihod im je smanjen 5,7 posto, a oni od naknada i provizija za 10,5 posto. Na pad prihoda banke su odgovorile boljim troškovnim upravljanjem, ali "troškovi su rigidniji od prihoda i ne mogu se smanjivati istim tempom". Unatoč tome, hrvatske banke i dalje su "među najbolje kapitaliziranim bankama na svijetu". Stopa ukupnoga kapitala od 24,9 posto i ulazak u bankovnu uniju usporedo s ulaskom u ERM II, ističu u HUB-u, "jamče stabilnost, prolazak kroz krizu bez potresa i spremnost banaka da ponudom novih kredita odgovore na pojačanu potražnju koja se očekuje u predstojećoj fazi izlaska iz krize".