Hrvatska je na korak do povratka u investicijski rejting: kreditni rejting zemlje iz "smeća" bi mogao izaći početkom sljedeće godine, ocjenjuje se u novim RBAnalizama.
"Rast predvođen potrošnjom pogoduje prihodnoj strani proračuna, pa je, uz obuzdavanje rashoda, sasvim izgledno ostvarivanje gotovo uravnoteženog proračuna. Poboljšanje upravljanja javnim financijama, blago jačanje kune i primarni suficiti omogućavaju daljnji pad javnoga duga. U takvim uvjetima, izgledi dugoročnog kreditnog rejtinga postaju pozitivni, sugerirajući mogućnost povratka u investicijski rejting početkom 2019. godine. Tome u prilog ide daljnje smanjenje vanjske ranjivosti koja se ogleda u smanjenju bruto inozemnog duga, višku na tekućem računu platne bilance i rastućim deviznim pričuvama", ističu analitičari Raiffeisena.
Središnja tema analize je pet godina članstva u EU, pa analitičari Raiffeisena propituju jesmo li mogli bolje i više. Opća je ocjena da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila prilike koje joj pruža članstvo u EU. Primjerice, u usporedbi s prosjekom EU u posljednjih 15-ak godina, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, nije se značajnije promijenio. Ta slika, ističu analitičari Raiffeisena, postaje posebno razočaravajuća kada se uspoređujemo s ostalim novim članicama.
"Za zaustavljanje komparativnog zaostajanja nužan je dinamičniji rast gospodarstva, koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije, koji se iz godine u godinu ponavljaju. Možda poticaj za promjene donosi novi strateški cilj Hrvatske - namjera ulaska u euro područje, budući da je za navedeno bitna dugoročna održivost politika, te naprednije institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija", upozoravaju analitičari Raiffeisena.
Dodaju kako je rast na krilima potrošnje obilježio prvu polovicu ove godine, a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja na tržištu rada i velikih očekivanja od turističke sezone. No, ističu kako se značajno usporio rast robnog izvoza, što se ogleda i u nepovoljnim kretanjima u industrijskoj proizvodnji. S druge strane, ohrabruje rast investicija.
"Sasvim je izgledno da smo rast predvođen izvozom zamijenili rastom oslonjenim na domaću potražnju, samo bez značajnijeg rasta zaduživanja", poručuju analitičari Raiffeisena.
Pojednostavljeno, makroekonomisti Raiffeisena zaključuju kako dugoročni izgledi rasta ostaju povoljni, no dugoročni izvori su i dalje slabi.