Ukupan hrvatski vanjski dug krajem lipnja spustio se na 40,1 milijardi eura, ili 80 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci središnje banke, koje su analizirali makroekonomisti Raiffeisena.
"U lipnju je zabilježen uzastopni pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji traje od prosinca 2015. Tako je u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2017. godine vanjski dug za 97 milijuna eura niži, smanjivši se za 0,2 posto", stoji u današnjim analizama Raiffeisena.
Iako je tijekom prvih šest mjeseci ove godine ukupna razina vanjskoga duga povećana za 73 milijuna eura, što je 0,2 posto više u odnosu na kraj prošle godine, u usporedbi s krajem prvog tromjesečja vanjski je dug na kraju lipnja bio manji za pola milijarde eura. To je prvenstveno posljedica smanjenja vanjskoga duga središnje banke, koji se spustio na 1,3 milijardi eura. Istodobno, komentiraju stručnjaci Raiffeisena, neto inozemni dug središnje države blago je povećan za 0,1 milijardi eura. Kod poslovnih banaka i ostalih domaćih sektora nije bilo značajnijih promjena u iznosu neto inozemnog duga u odnosu na prvo tromjesečje, ističu u Raiffeisenu.
"Na razini cijele 2018. očekujemo nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga i poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Pritom bi smanjenje trebalo biti podržano smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. Uz predviđeni gospodarski rast očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod razine od 80 posto", zaključuju makroekonomisti Raiffeisena.