SAD su Švicarskoj uvele carine od 39 posto – najviše među razvijenim zemljama. Američka administracija u obračun je uključila i milijarde dolara vrijednosti zlata koje svake godine samo prolazi kroz Švicarsku.
Argument Washingtona za nametanje carina Švicarskoj od 39 % je jednostavan. Smatraju da trgovinski partneri SAD imaju širok pristup američkom tržištu, dok istovremeno često ograničavaju pristup američkih roba vlastitim tržištima, stvarajući takotrajne trgovinske disbalanse.
U slučaju Švicarske, predsjednik Donald Trump negodovao je zbog toga što SAD navodno s tom zemljom imaju trgovinski deficit od 48 milijardi dolara, što je, po njegovim riječima, dokaz da švicarske tvrtke „iskorištavaju“ SAD. Zbog toga, kao i zbog navodne nezainteresiranosti Švicarske da riješi taj disbalans, uveo je znatno višu carinu na švicarski uvoz nego na uvoz iz EU (15 %).
Švicarci možda nikad nisu bili u takvom šoku, vrh države putuje u Washington da spriječe katastrofu
Sa stopom od 39 %, ova carina je najviša među razvijenim zemljama i mogla bi nanijeti veliku štetu Švicarskoj: oko 18 % švicarskog izvoza prošle je godine otišlo preko Atlantika.
Unatoč intenzivnim pregovorima i posjetu Washingtonu predsjednice Karin Keller-Sutter, piše Deutsche Welle, ona čak nije uspjela ni zakazati sastanak s Trumpom, već se sastala s državnim tajnikom Marcom Rubiom, koji ne vodi trgovinsku politiku, i vratila se kući praznih ruku.
Nove carine vrijede od četvrtka (7.8.) i najviše pogađaju luksuznu i potrošačku robu – očekuje se da će satovi, preparati za njegu kože i kozmetika, precizni instrumenti i čokolada znatno poskupjeti u SAD-u.
Problem je švicarsko zlato
Švicarski sektor prerade zlata dospio je u središte pozornosti jer ima iznenađujuće veliku ulogu u ekonomiji, što na papiru dodatno povećava trgovinski disbalans. Američka administracija u svoje carinske obračune uračunala je i milijarde dolara vrijednosti zlata koje svake godine prolazi kroz Švicarsku.
Na prvi pogled čini se da Švicarska zarađuje bogatstvo prerađujući zlato iz Afrike, Azije, Australije i Južne Amerike. Više od 2.000 tona zlata godišnje se uvozi, najčešće iz posredničkih tvrtki u Londonu, New Yorku i drugdje, a zatim ponovno izvozi.
Iako je najveći svjetski centar za finu preradu zlata, švicarski sektor je malen – postoji samo pet velikih pogona za preradu s oko 1.500 zaposlenih. Mada je vrijednost metala golema, zarada od njegove prerade u poluge, investicijske kovanice i precizne dijelove za satove, elektroniku i nakit minimalna je.
Nagli rast potražnje za zlatom širom svijeta dodatno je povećao preradu u Švicarskoj, još više iskrivljujući statistiku trgovine. „Iako je izvoz zlata privukao pažnju jer je ove godine naglo porastao, povijesno gledano, Švicarska je imala trgovinski deficit u trgovini zlata s SAD-om, pa taj plemeniti metal nije ključni faktor njezinog strukturnog suficita sa SAD-om“, naveo je Adrian Prettejohn, ekonomist za Europu u kompaniji Capital Economics.
Trumpove zlatne zablude
Švicarska narodna banka (SNB) tvrdi da zlato treba isključiti iz američkog obračuna trgovinskog salda, piše Deutsche Welle, jer rafinerije zlata zarađuju samo malu naknadu. Najveći dio vrijednosti potječe od samog zlata, a ne od švicarskog rada ili proizvodnje, navodi SNB.
Iako je ukupna vrijednost trgovine zlatom između Švicarske i SAD-a u prvom tromjesečju ove godine iznosila više od 36 milijardi dolara, industrija godišnje ostvaruje profit od svega nekoliko stotina milijuna.
Unatoč apelima da se zlato ne uključuje u statistiku trgovinskog salda, Washington za sada ne pokazuje spremnost na promjenu kursa.
Švicarci zgroženi
Proizvođači koji nemaju veze sa zlatom tvrde da će upravo oni najviše stradati zbog novih carina, iako uglavnom nisu odgovorni za disbalans. Poslovno udruženje Economiesuisse pozvalo je vladu da nastavi pregovore o smanjenju carina, koje bi mogle ozbiljno pogoditi gospodarski rast.
Hans Gersbach, ekonomist Ciriškog KOF instituta, procjenjuje da bi ove carine mogle smanjiti BDP Švicarske za 0,3 % do 0,6 % tijekom iduće godine, ako potraju. Švicarski proizvodi onda uskoro na američkom tržištu više neće biti konkurentni robi iz EU-a ili Velike Britanije.
Londonski Capital Economics procjenjuje da će pregovarači vjerojatno spustiti stopu od 39 %, ali da će Švicarska morati prihvatiti višu stopu od one koju ima EU.
Švicarska (za sada) suzdržana
Švicarska vlada priopćila je da trenutačno ne razmatra protumjere, već da će se fokusirati na olakšice za izvoznike i nastavak pregovora sa SAD-om.
Kako bi pokazala dobru volju, vlada u Bernu prošle je godine ukinula carine na gotovo sav američki uvoz. Čak je spomenuta i mogućnost uvoza američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG), iako je Švicarska zemlja bez izlaza na more, što otežava logistiku.
No, sada sve više jačaju glasovi koji traže protumjere. Čelnica Zelene stranke, Lisa Macone, predložila je izvoznu taksu od 5 % na plemenite metale kako bi se neutralizirao učinak Trumpovih carina.
Što će biti s globalnom trgovinom zlatom?
Carina od 39 % čak bi mogla povećati globalnu potražnju za zlatom, jer investitori u nesigurnim vremenima traže „sigurne luke“.
Ipak, širi trgovinski sukobi povećali su troškove transporta, osiguranja i financiranja transakcija sa zlatom – a oni bi mogli dodatno porasti. Zlato se često šalje u malim pošiljkama velike vrijednosti, pa čak i manja preusmjeravanja ruta, kao nedavno tijekom napada u Crvenom moru, mogu dodati tisuće dolara po pošiljci.
Ovi troškovi neće uništiti sektor zlata, ali će umanjiti već ionako skromne profitne marže. „Uz carinu od 39 posto, izvoz zlatnih poluga u SAD sigurno će biti obustavljen“, rekao je za Reuters Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima.
Komentari
0