- Do sada nije bilo sustavnog upravljanja digitalizacijom, a ona mijenja život u kojem živimo. Naš je cilj raditi na tome da ona ne bude prazna floskula, nego zaista u službi pojedinca, građana - kaže Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, inače diplomirani inženjer elektrotehnike koji je u fotelju državnog tajnika sjeo 2017. godine.
Prije nego što je postao čelnik ureda za digitalizaciju, u bogatoj karijeri radio je kao srednjoškolski profesor, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, zatim na radijskoj postaji Radio Marija, u Carnetu, Hrvatskim autocestama te Hrvatskoj gospodarskoj komori. Teme njegovog profesionalnog interesa oduvijek su bile digitalizacija i moderne tehnologije, a i sada će reći da mu “nikada nije bila želja biti političar” te da se i “ne bavi politikom, nego strukom u politici”.
Na čelo Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva sjeli ste 2017. godine. Što je točno zadaća vašeg ureda?
- Otkako je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva osnovan 2016. godine, našu zadaću vidim u sponi između struke i politike. Samim tehnološkim dostignućima potrebno je znati upravljati. Upravo je ova Vlada na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem prepoznala izazov današnjeg vremena i osnovala ovaj ured s ciljem da pruža podršku Vladi u izazovima koje pred nas stavlja digitalno doba. Naglasio bih i veliku motiviranost svih ministara za digitalizacijom u svojim ministarstvima. Rad u ovom uredu vrlo je izazovan.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
U zadnje se vrijeme dosta govori o potrebi za digitalnom transformacijom. Kako ljudima približiti taj pojam, za koji će mnogi reći da dobro zvuči, ali ništa ne znači?
- Kada pričamo o digitalizaciji, često smo nerazumljivi jer pričamo nekim ‘novim’ jezikom o nekim novim ‘stvarima’. Digitalna transformacija mora se dogoditi prvo u našim glavama, promjenom razmišljanja, pa tek nakon toga primjenom tehnologije. Od nas se često očekuju rješenja za ‘sve’ probleme, a takvog modela nema. Postoji samo pravilo da digitalne tehnologije mogu biti alat za rješavanje mnogih procesnih problema. Ured ne može provoditi digitalizaciju procesa koji se odvijaju u drugim resorima, ali može s jedne pozicije pratiti i usmjeravati da se svi procesi transformiraju na usklađen način te da se ne odvijaju ‘pješke’.
Na što točno mislite kad kažete da se procesi odvijaju “pješke”?
- Evo vam nekoliko primjera. Nedavno je predstavljen novi digitalni servis Vlade RH, START, kojim građani u Hrvatskoj svoje poslovanje mogu pokrenuti online u nekoliko dana. Važno je da građanima na raspolaganje stavljamo elektroničke usluge koje će im olakšati život, ali u pozadini takve usluge je, zapravo, prilično kompleksan model koji povezuje osam institucija. Do sada je građanin morao pješke obići svih osam institucija ako je htio pokrenuti tvrtku, a sada to može klikom miša. To je, vjerujem, naš najveći uspjeh - uspostava interoperabilnosti, odnosno da više državnih tijela međusobno komuniciraju i izmjenjuju informacije.
To je jedan od ciljeva i najvećeg projekta digitalizacije javne uprave dosad, uspostave Centra dijeljenih usluga, koji je nedavno započeo prvu fazu rada. Taj projekt znači stvaranje potpuno nove državne infrastrukture, s istim standardima, istim tehnološkim platformama i, ono najvažnije, međusobno povezanim protokom informacija između raznih informatičkih sustava koje država danas ima.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
Ipak, građani tvrde da su neki od tih sustava prekomplicirani za korištenje. Primjerice, podnošenje zahtjeva za obnovu vozačke dozvole preko sustave e-građani dostupno je već dvije godine, a to je do sada iskoristilo tek nekoliko stotina ljudi.
- Digitalizacija je proces koji traje i koji će se postupno olakšavati i prilagođavati čovjeku. Prisjetimo se uvođenja fiskalizacije i e-recepata. U to vrijeme imali smo zbunjenost korisnika i liječnika, čak i protivljenje digitalizaciji tog procesa. Ljudima je trebao jedan period prilagodbe, a danas je nezamislivo da od liječnika uzimate recept za lijek i nosite ga u ljekarnu. To se sada sve radi elektroničkim putem i građani su se vrlo brzo navikli na ono što im olakšava život.
Sličan je primjer i fiskalizacija, ali i neki drugi. Želja nam je postići da svi procesi budu digitalizirani i dostupni elektroničkim putem građanima, kako bi njihova međusobna komunikacija s državnim tijelima u postupcima bila brža, jednostavnija i bolja, da štede vrijeme i daju veću transparentnost. Centar dijeljenih usluga koji sam već spomenuo ili, kako ga još nazivamo, ‘državni oblak’ podloga je za preko 20 novih projekata u zdravstvu, gospodarstvu, online sustavima u graditeljstvu, kulturi, pravosuđu, geodetskoj upravi i drugima.
Hrvatska je prema europskom indeksu digitalnog gospodarstva (DESI) u 2019. zauzela 20 mjesto od 28 zemalja. Plasman nam se poboljšao u odnosu na lani, kada smo bili 22., ali i dalje zaostajemo.
- Ono gdje možemo biti bolji jest sveobuhvatni razvoj digitalnih vještina. Znači, ako građani ne usvajaju digitalne vještine, neće moći biti kvalitetni radnici u digitaliziranom gospodarstvu, ali jednako tako neće moći kvalitetno koristiti digitalne usluge javne uprave. Stoga je razvoj digitalnih vještina u razvoju digitalnog društva presudan. Digitalno društvo se razvija onoliko brzo koliko su njegovi građani spremni usvajati digitalne vještine. Vjerujem da ćemo za dvije do tri godine, uslijed svih napora koje danas činimo na području digitalizacije i projekata koje provodimo, na ljestvici DESI biti iznad prosjeka EU, odnosno iznad 14. mjesta. Imajmo na umu da je i Estonija, koja je poznata po digitalizaciji, prema tom indeksu smještena na 8. mjesto, dok je na prvom mjestu Finska.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
Između ostalog, vaš je ured nositelj i Zakona o digitalnoj pristupačnosti, koji je nedavno usvojen. O čemu je tu riječ?
- Riječ je o tome da sva državna tijela i tijela javnog sektora moraju imati mrežne stranice koje će biti prilagođene osobama s invaliditetom, u skladu s europskom direktivom. Osobe s invaliditetom danas sve više koriste digitalne tehnologije i to je tema na koju smo posebno osjetljivi. Sama primjena zakona i prilagodba mrežih stranica osobama s invaliditetom ili bilo kojim drugim poteškoćama u korištenju digitalnih tehnologija nije samo programerski posao. Potrebna je i edukacija onih koji upravljaju sadržajem mrežnih stranica i onih koji ga postavljaju.
Primjerice, ako na mrežnoj stranici postavimo neku sliku i pri tome ne dodamo opis što je na toj slici, uređaj koji koriste slijepe osobe, a koji čita sadržaj s ekrana, u tom slučaju neće moći pročitati što se nalazi na slici i osoba koja sliku nije vidjela bit će zakinuta za informaciju što se nalazi na slici. Ali ako stavimo opis slike, i slijepe osobe će dobiti informaciju što je na slici, bez obzira na to što je ne vide. Isto tako, disleksičari mogu na svim stranicama namještati fontove i boju, dok za gluhe osobe svaki video mora imati titlove ili prijevod na znakovni jezik i niz drugih pravila za pristupačnost. Nema uspješnog digitalnog društva ako nisu uključeni svi građani. To nam govori da je ovaj Zakon uistinu opravdan.
Osim osoba s invaliditetom, fokusirani ste i na mlade. U travnju ste potpisali sporazum s kineskim tehnološkim divom Huaweijem za razmjenu studenata. Što se od tog dogovora realiziralo?
- Ured je s tvrtkom Huawei, međuostalim, potpisao sporazum o godišnjoj razmjeni deset naših studenata koji posjećuju urede kompanije u Pekingu i Shenzhenu, gdje imaju edukacije i priliku vidjeti kako jedna vrhunska tehnološka tvrtka funkcionira. Prema sporazumu ćemo ih slati svake godine narednih pet godina, a ove smo godine poslali prvu generaciju od deset studenata i svi su bili oduševljeni.
Ali još su važnije informacije koje smo dobili od tvrtke Huawei, a to je da su naši studenti ostavili jako dobar dojam. Pokazali su veliku razinu zrelosti i timski rad te na jako lijep način predstavili Hrvatsku u Kini. Huawei je za njih organizirao radionice na kojima su radili na određenim tehnološkim rješenjima.
Hrvatska ima 13% žena u IT sektoru, prosjek EU je 16,7
- U Europi se sve veći naglasak stavlja i na žene u IT sektoru, koji se tradicionalno smatra muškom profesijom. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju u odnosu na zemlje EU i što ured radi da bi potaknuo mlade žene da se počnu baviti poslovima u IT sektoru?
- Prema zadnjim brojkama, Hrvatska ima 13 posto žena u IT-ju, a europski prosjek je 16,7 posto. To bi moglo upućivati na to da u Hrvatskoj žene IT ne doživljavaju svojom potencijalnom profesijom. To treba promijeniti i žene, mlade djevojke, treba poticati u tom smjeru. Zato smo organizirali okrugli stol ‘Postani i TI, djevojka IT!, na kojem smo okupili oko 150 učenica iz pet zagrebačkih srednjih škola koje su imale priliku poslušati, iz prve ruke, iskustva žena zaposlenih u IT sektoru. Među ostalima bila je tu Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja CARNET-a, Nataša Kapov Kostovski, voditeljica odjela implementacije softvera Lemax, Matea Žilak, asistentica s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Kristina Posavec, zamjenica državnog tajnika u našem uredu, Ivana Gudelj Tičak, članica Uprave APIS IT-a. Reakcije učenica bile su vrlo pozitivne. Mogle su na jednom mjestu dobiti sve odgovore na eventualna pitanja i to upravo od žena koje se svakodnevno bave poslovima u IT sektoru. I mi smo kao organizatori i sunositelji provedbe europske deklaracije ‘Women in Digital’ u Hrvatskoj zadovoljni te pripremamo još takvih okruglih stolova u drugim gradovima. Saznao sam da se nekoliko djevojaka nakon tog okruglog stola odlučilo za nastavak obrazovanja i karijeru u STEM području.