Prosječna digitaliziranost hrvatskog gospodarstva je sada ispod pet posto, a to bi do 2025. godine trebalo povećati deset puta kako bi se realizirao željeni rast gospodarstva. Trebamo poduzeti drastične mjere, a prilika je u idućem europskom programskom razdoblju 2021.-2027. godine, poručio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ove ICT udruge i član Uprave HT-a, u dupkom punoj zagrebačkoj Laubi gdje se održavala konferencija Digitalna (R)evolucija.
„U protivnom ćemo”, rekao je, „upropastiti hrvatsko gospodarstvo u idućih deset godina”.
Smatra da je ključno da se većina novca iz EU fondova ubuduće usmjeri u projekte privatnih tvrtki, za razvoj digitalne infrastrukture i programe digitalne transformacije kompanija, što znači i da se nacionalna komponenta sufinanciranja projekata osigura iz privatnog sektora, a ne iz državnog proračuna.
„Ne trebaju nam više inkubatori, beton i zgrade, trebaju nam novi projekti tvrtki koje se žele digitalizirati”, poručio je. Iz sadašnjeg je Operativnog programa konkurentnost i kohezija je za nove tehnologije i informatizaciju išlo tek oko tri posto novca, a 80 posto ukupnog iznosa završilo u javnom sektoru. „To moramo preokrenuti”, poručio je Drilo.
U publici je bilo oko 600 „stratega i kreatora digitalne ekonomije, poduzetnika i menadžera”, kako su ih opisali organizatori, a bio je i izaslanik Vlade, ministar gospodarstva Darko Horvat. On se, pak, založio za digitalnu transformaciju „uz najveći stupanj suradnje realnog i javnog sektora”, te je najavio skoru prezentaciju nacionalnog plana u kojem će biti jasno što se želi i kako će se to financirati. Usput, objavio je da je preko aplikacije Start dosad već registrirano 100-injak tvrtki „iz fotelje”, a najavio je i aplikaciju Stop, digitalni servis za gašenje tvrtki.
Na konferenciji Digitalna (R)evolucija niz je tvrtki iznio vlastite primjere ulaganja u umjetnu inteligenciju, strojno učenje i IoT, te promjena koje tako provode u poslovnim modelima i kulturi. Među njima su bili Poliklinika Bagatin, BlueSun hoteli, Njuškalo, 24 sata,Tokić, Iverpan, Neostar pa i istarski obiteljski kamp Polidor. Iz snažno robotizirane kompanije Klimaoprema, koja zapošljava 470 ljudi i 85 posto proizvodnje izvozi, objasnili su svoj projekt Klimaoprema 4.0 i najavili da žele stvoriti „funkcionalni primjer prve pametne tvornice u Hrvatskoj”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....