Tim srednjoškolki iza mobilne aplikacije AISight, namijenjene slijepim i slabovidnim osobama, zamišljene da pretvara vizualne informacije u detaljne zvučne opise, pobjednik je natjecanja Digi Awards, koje već pet godinu zaredom organiziraju Jutarnji list i partneri. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje najboljim mladim digitalnim inovatorima u Hrvatskoj.
- Ponosni smo na ovih pet godina. U tom razdoblju pročitali smo više od stotinu projekata mladih ljudi. Neki su već krenuli u realizaciju svojih ideja, što je i krajnji cilj ovakvih natječaja. Svima koji su se prijavili čestitam na hrabrosti da hrvatskoj javnosti predstave vlastite ideje. Svima njima treba dati priliku i nadam se da će ovi mladi ljudi imati mogućnosti dokazati se i da će se to dogoditi u Hrvatskoj - rekao je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.
Na natječaj za Digi Awards 2024. prijavljen je 31 projekt, a žiri je za finale odabrao deset najboljih.
- Srce mi je puno. U Parlamentu EU iza zatvorenih vrata mnogo se priča o inovacijama mladih, no to često ostane samo na riječima. Zato je ovaj natječaj najbolji primjer kako ideje provesti u praksi. Već smo zajedno pet godina u ovom krasnom programu. Drago mi je da veliki mediji, ali i država, stoje iza ovakve ideje. Nastavite biti kreativni i lucidni, a na nama je da vam kasnije pomognemo - poručio je inovatorima europarlamentarac Valter Flego.
Mlade inovatore pozdravio je u ime Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, državni tajnik Bernard Gršić.
Pobjednička inovacija
Pobjednički AISight osmisle su Vanesa Kereš, Lea Ivičin i Tena Horvat. Imaju samo 17 godina, učenice su trećeg razreda Prve srednje škole Beli Manastir, smjera tehničar za računalstvo. One su i najmlađe sudionice velikog finala. Na projektu su, uz stručno vodstvo mentora profesora Marija Salaija, radile šest mjeseci.
- Aplikacija koristi tehnologije umjetne inteligencije i uređaja Arduino, omogućavajući korisnicima da ‘čuju‘ opise svoje okoline, čitaju tekstove i navigiraju prostorom neovisno. Ključna funkcija aplikacije je pretvorba vizualnih informacija u detaljne zvučne opise, što slijepim i slabovidnim osobama omogućava da bolje razumiju svijet oko sebe i budu znatno samostalnije - objasnile su djevojke koncept na kojem počiva AISight.
Prototip aplikacije već su predstavili i u Udruzi slijepih osoba u Osijeku, gdje su članice tima i njihov mentor čuli neke nove ideje te dobili smjernice za još lakšu i učinkovitiju upotrebu aplikacije. Sada se nadaju, kako kažu, čudu i da će nakon usavršavanja aplikacije plasirati je na inozemna tržišta. Dodali su i da bi zbog ograničenja androida AISight možda bolje bilo usmjeriti prema iPhoneu.
- Sada nastavljamo dalje, imamo još niz projekata. Nemamo puno učenica ni učenika, ali imamo mnogo ideja. Najveći problem nam je sama realizacija ideja. Pokušavam kroz svoju i partnerske tvrtke progurati ovakve projekte - rekao je mentor.
Tri tisuće eura, koliko iznosi pobjednička nagrada, barem će im malo u tome pomoći. Osim nagrade žirija, AISight pobijedio je i prema glasovima publike.
Drugo mjesto osvojio je projekt Anđele Brekalo. Riječ je o aplikaciji koja okuplja dvije ranjive skupine - studente i osobe treće životne dobi.
- Studenti, kao zamjenu za pristupačan smještaj, moći će pružiti pomoć osobama starije životne dobi kroz obavljanje osnovnih kućanskih poslova ili pružanjem društva kroz razgovor i druženje - objasnila je studentica Grafičkog fakulteta u Zagrebu.
Kao stručnjakinja za grafički dizajn, Anđela se bavi oblikovanjem sučelja. Luka Crnogorac i Andrej Mičić u međuvremenu su završili svoje studije, ali i dalje rade na projektu.
Treće mjesto osvojio je projekt Chamois, studenta Fakulteta strojarstva i brodogradnje Davida Copaka. Njegovo rješenje su prilagođena kolica koja će moći svladati stepenice te prateća aplikacija preko koje će moći provjeriti gdje su ona dostupna i unaprijed ih unajmiti.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj
Nakon dodjele nagrada najboljim mladim inovatorima, održan je i panel "Budućnost mladih digitalnih inovatora i kako velike kompanije traže i kreiraju inovacije u svojem digitalnom poslovanju". Na njemu su sudjelovali Matej Sušanj, HR business partner u Croatia osiguranju, Ana Milićević, direktorica marketinga u Telemachu Hrvatska, Ivan Huzjak, izvršni direktor Sektora IT operacija, APIS IT, Damjan Huđek, voditelj projekta "AI Studio", Mplus Grupa, te predstavnik pobjedničkog tima profesor Mario Salai.
Moderator i kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača raspravu je usmjerio prema onome što i najviše intrigira javnost kad je riječ o digitalnim svjetovima - kako to zapravo umjetna inteligencija mijenja poslovanje hrvatskih tvrtki i što nas čeka u budućnosti?
- Kada je riječ o implementaciji umjetne inteligencije i digitalnih rješenja, vjerujem da je Croatia osiguranje pronašlo najbolji mogući scenarij. S jedne strane, velika smo tvrtka, koja pruža niz mogućnosti za mlade ljude, dok s druge strane, vlada opuštena atmosfera, kakva se inače veže uz IT kompanije - kazao je Matej Sušanj.
Osiguravajuće društvo nije samo ono koje vas osigurava od nastanka rizika, već vam daje informacije i sustave kako da do rizika uopće ne dođe, dodao je Sušanj, a u tim procesima upravo će umjetna inteligencija imati sve veću ulogu.
- Mladim ljudima poručujem neka kucaju na vrata kompanija sa svojim idejama i projektima. Tako sam i ja počeo. Ima puno prostora za vas- rekao je, pak, tijekom rasprave, Damjan Huđek.
Ivan Huzjak napomenuo je kako mu je drago što je pobijedio upravo jedan srednjoškolski dan, te kako su nanajprednije zemlje svijeta one koje najviše ulažu u inovativnost.
Profesor Salai pozvao je sve mlade inovatore i njihove mentore da se češće prijavljuju na takve i slične natječaje.
- Granice Hrvatske teško je prijeći. No jednom kada dođete u medije, lakše se probiti. Savjetovao bih svim mladim inovatorima i njihovom mentorima da idu u ovom smjeru i prijavljuju se na natjecanja - kazao je Salai.
Kada je riječ o marketingu i uporabi umjetne inteligencije u tom polju, Ana Miličević smatra kako umjetna inteligencija "možda ne može ponuditi visoke razine kreativnosti "ali uvelike može pomoći kada je u pitanju produktivnost, odnosno stvaranje prednosti pred konkurencijom.
Zaključak rasprave jest kako zbog razvoja umjetne inteligencije nećemo izgubiti potrebu za inovativnim ljudima, te kako umjetna inteligencija nije i ne može biti inteligentnija od sadržaja koji se u nju programira.
