Svaki drugi građanin Hrvatske ne može podmiriti neočekivani izdatak poput sprovoda u obitelji, većeg kućnog popravka ili servisa automobila, proizlazi iz najnovijeg istraživanja Eurostata o dohotku kućanstava u članicama Europske unije.
Prema nalazima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu Unije prema udjelu stanovništva koji nema dostatne prihode za podmiriti neočekivane troškove života. U nas udio stanovništva s nedovoljnim prihodima za neočekivane izdatke iznosi 52 posto, dok taj postotak na razini Unije iznosi 32 posto.
- Od 2012. kada je udjel kućanstava unutar Europske unije koja nisu mogla podmirivati neočekivane troškove dosegao 40 posto, bilježimo poboljšanje sposobnosti stanovništva za podmirenje izvanrednih rashoda. Riječ je o značajnom pomaku kada se imaju u vidu zabrane kretanja i gospodarskih aktivnosti provedeni širom svijeta u ovoj godini radi usporavanja brzog širenja koronavirusa. Sposobnost suočavanja s neočekivanim financijskim troškovima presudna je, posebno u slučaju gubitka prihoda – ocjenjuju u Eurostatu.
Udio građana zemalja EU koji ne mogu podmiriti neočekivane životne troškove
Najbolje se s neočekivanim troškovima života, prema istome izvoru, od većih članica Unije, nose u Švedskoj i Austriji, u kojima oko 20 posto kućanstava nema dovoljne prihode za neočekivani rashod, te u Nizozemskoj i Češkoj gdje se spomenuti udjel kreće oko 22 posto. Uvjerljivo najbolja članica u ovom pogledu je Malta gdje svega 15 posto kućanstava ima problem s financiranjem izvanrednih troškova.
Uz nas, najveće probleme u podmirivanju izvanrednih troškova života imaju u Latviji (50 posto), te u Grčkoj i na Cipru, gdje se spomenuti udio kreće oko 47 posto.
Eurostat je utvrdio da se najteže s neočekivanim troškovima nose rastavljene i neudate majke s djecom, kod kojih udio s nedovoljnim prihoda za podmirenje izvanrednih rashoda iznosi 56 posto. No, i udio građana Unije koji žive u četveročlanim obiteljima s nemogućnošću da financiraju neočekivane troškove je nezanemarivih 26 posto.
Svoje nalaze o poteškoćama građana u financiranju izvanrednih rashoda Eurostat temelji na podacima statističkih ureda članica Unije o prihodima građana.