Novim Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene rizika, koji stupa na snagu 8. siječnja ove godine, konačno je prihvaćen zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca kojim će se značajno administrativno rasteretiti oni poslodavci koji će iskoristiti mogućnost da povremeno svojim radnicima omoguće rad od kuće (rad na izdvojenom mjestu rada).
Zaštita na radu
Poslodavci, zadovoljno ističu u HUP-u, više neće imati obavezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca. Prema dosadašnjim rješenjima, naime, da bi radnik mogao povremeno obavljati posao na izdvojenom mjestu rada (najčešće kod kuće), poslodavac je, s aspekta zaštite na radu, morao izraditi procjenu rizika za to mjesto rada, uz poduzimanje svih mjera koje iz toga proizlaze.
“Kao što odredba i ukazuje, radi se o poslovima koji su na mjestu rada kod poslodavca procijenjeni kao poslovi s malim rizikom i u pravilu radi se o poslovima administrativne prirode. Sve navedeno odnosi se na situacije kada se takvi poslovi obavljaju na izdvojenom mjestu rada povremeno, a ne stalno”, poručili su iz HUP-a, dodajući kako je ovime “učinjen jedan mali, ali značajan iskorak ka fleksibilnijem pristupu odnosno boljem usklađivanju poslovnog i privatnog života radnika”.
“S obzirom na to da podrazumijeva pristanak obiju strana, ovo je svakako od interesa i poslodavcima i radnicima, koji na taj način imaju priliku lakše uskladiti poslovne i privatne obveze”, smatraju u HUP-u.
Podsjetimo, prema istraživanju portala Moj posao, provedenog na 900 zaposlenika i 75 poslodavaca, polovina poslodavaca izjavila je kako njihova tvrtka omogućava uvjete za rad od kuće.
Najviše Nizozemci
U Europskoj uniji je u 2017., pokazuju podaci Eurostata, postotak radnika koji obično rade od kuće bio na razini od pet posto, a u eurozoni taj postotak iznosio je 5,6 posto. Najviše ih je radilo stalno od kuće u Nizozemskoj (13,7 posto), Luksemburgu (12,7 posto) i Finskoj (12,3 posto), a najmanji postotak prakticira takav oblik rada u Bugarskoj (0,3 posto) i Rumunjskoj (0,4 posto). Pritom je zanimljivo kako više žena nego muškaraca radi od kuće, 5,3 posto naspram 4,7 posto, te da rad od kuće više prakticiraju stariji radnici - od 54. do 64. godine njih 6,4 posto. U 2017. je od 2008. do 2017. postotak zaposlenika koji, pak, povremeno rade od kuće skočio sa 7,7 posto na 9,6 posto, ali je zanimljivo kako je u 2016. taj postotak bio nešto veći, 9,8 posto.
Omogućen i digitalni potpis mobitelom
Radu od kuće svakako će pridonijeti i mogućnost da se dokumenti digitalno mogu potpisati mobitelom. U Financijskoj agenciji pojašnjavaju kako “u postupcima u kojima se standardni potpis na papiru treba zamijeniti elektroničkim uvijek govorimo o digitalnim certifikatima koji omogućuju elektroničko potpisivanje”. “U ovom kontekstu takav potpis trebalo bi moći izraditi koristeći se svojim mobitelom. Za potpis koji zamjenjuje potpis osobe na papiru upotrebljavaju se certifikati koji se izdaju na osobu i vezani su uz potpisnika. Pravna regulativa omogućila nam je da se takvi certifikati više ne moraju izdati isključivo na kriptografskom uređaju (pametna kartica ili USB token) koji treba biti u isključivom posjedu potpisnika. Pravno valjan certifikat može biti i u oblaku, a korisnik za potpis rabi, primjerice, svoj mobitel”, napominju u Fini. U ovom je slučaju riječ je, naglašavaju, “o certifikatu za ePotpis u oblaku (za udaljeni e-potpis)”. “Prednost mu je da korisnik ne treba posjedovati poseban kripto uređaj”, zaključuju u Fini.