Analiza Globusa

Novi život nekad ključne industrije:'Unatoč šteti od Uljanika, to je i dalje dobar biznis'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

25.3.2020. u 14:50

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

25.3.2020. u 14:50

Pula, 300419.
Potencijalni kineski ulagaci iz tvrtke China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) u obilasku brodogradilista Uljanik.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX

Uljanik, ilustracija

Prekretnica u radu hrvatskih brodogradilišta trebala je biti njihova privatizacija i restrukturiranje. Međutim, pokazalo se da je prekretnica u njihovu radu vezana uz Uljanik grupu, bez obzira na to što ta situacija nema nikakve veze sa samom brodogradnjom, nego s čudnim financijskim akrobacijama. Zato je bijes javnosti i nepovjerenje, namjerno iz nekih krugova ali i nenamjerno zbog percepcije, usmjeren upravo prema brodogradnji. Teze o neisplativosti brodogradnje dolaze najčešće iz krugova vezanih uz promociju nekretninskih projekata. Veliki kompleksi uz more na kojima posluju brodogradilišta zanimljivi su svima koji se bave razvijanjem nekretninskih projekata. Posljednjih 20 godina brodograđevnoj djelatnosti prijeti ozbiljna opasnost s te strane.

Najveći gubitnici situacije vezane uz Uljanik su radnici, industrija, kooperanti, dobavljači, ali i ostala hrvatska brodogradilišta. Gubitnici su svakako i porezni obveznici, koji su i trenutačni i dugoročni gubitnici. Poljuljano je povjerenje u hrvatsku brodogradnju, koja će rane liječiti godinama, ali će, unatoč svemu, bez sumnje opstati. Opstat će zbog tradicije, znanja i zbog potreba svjetskog tržišta. Opstat će i zbog tri fakulteta koja su na tržište izbacila niz stručnjaka koji projektiraju, nadziru, grade brodove u svim svjetskim brodogradilištima. Ipak sazrelo je vrijeme da se brodograđevni projekti ugovaraju samo ako su profitabilni i da poslovanje brodogradilišta bude potpuno transparentno. Da je poslovanje bilo transparentno, ne bi se dogodila ovakva situacija s jamstvima. Tu ne treba kriviti samo upravu Uljanika nego je odgovornost puno šira. Nakon situacije s Uljanik grupom više ništa neće biti isto u hrvatskoj brodogradnji.

Bez sumnje da je hrvatska brodogradnja u ovom trenutku, ukupno gledajući, u lošijoj poziciji, ali činjenica je i da se polako vraća optimizam. Niz je brodogradilišta koja nakon dovršetka stečajnih i predstečajnih postupaka opet grade brodove, iako prolaze kroz brojne izazove jer im se blokiraju i deblokiraju računi. U ovom trenutku se na navozima Brodosplita i 3. maja ponovno grade zanimljivi brodovi. Nešto se počelo događati i u Brodotrogiru. Čak se i u Puli vidi svjetlo na kraju tunela. Nije mali događaj što Brodosplit preuzima brodogradilište u razvijenoj i tehnološki naprednoj Norveškoj. Oporavak je vidljiv i u srednjim i malim brodogradilištima koja su u tišini prošla sličnu situaciju kao velika brodogradilišta, samo njima nitko nije pomogao.

U zadnje vrijeme domaća brodogradilišta se usmjeravaju prema novoj tržišnoj niši a to jer gradnja polarnih kruzera, brodova specijalne namjene i megablokova. Teško je reći je li to pravi smjer jer opet nemamo nikakvu strategiju. Država i struka trebale bi odgovoriti trebamo li opet graditi prototipove koji u svijetu izazivaju divljenje, a takvih je upravo na navozima Uljanika i ostalih hrvatskih brodogradilišta donedavno bilo puno. Ili se poput istočnoeuropskih brodogradilišta trebamo okrenuti gradnji megasekcija i blokova za velika europska brodogradilišta? Odgovor neće dati nitko jer se kod nas ne može uspostaviti transparentan ni bilo kakav jamstveni fond.

Pula, 270719. Polarni kruzer Scenic Eclipse koji se gradio za australskog brodovlasnika Glena Moroneya danas ce isploviti iz pulskog brodogradilista Uljanik prema Rotterdamu. Foto: Marijana Banko / CROPIX
CROPIX
 

Izazov u narednom razdoblju svakako je riješiti način financiranja gradnje brodova. Za sada se proizvodnja održava uz pomoć Vlade i HBOR-a koji su pretrpjeli značajnu štetu naplatom jamstava Uljanik grupi. Očito, zbog poljuljanog povjerenja u brodogradnju, ta procedura traje predugo. Koliko se o brodogradnji vodi računa, svjedoči primjer da se govorilo o dolasku tvornice koja će proizvoditi automobile, što se pokazalo da nije ni bila opcija, a u isto vrijeme nitko nije ni znao da je Bavadria bila pred otvaranjem pogona u Hrvatskoj. I otvorila bi ga da nije upala u poslovne probleme. Poslovni problemi brodogradilišta javljaju se periodično i redovita su pojava u zemljama s razvijenom brodogradnjom. Korejska država opet spašava milijardama svoju brodogradnju, talijanska Vlada nekoliko je puta spašavala uglavnom kroz vojni proigram Fincantieri koji dominira europskim prostorom. Japanska Vlada devalvirala je jen kako bi vratila i osnažila brodogradnju.

Prema zadnjim podacima koje ima Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, Hrvatska je mjereno po nosivosti (tdw) na 12. mjestu u svijetu, dok je mjereno kompenziranim tonama (cGT) na 18. mjestu. Vidljivo je da hrvatska brodogradnja nije pratila europske trendove i da je i dalje značajan dio kapaciteta bio namijenjen izgradnji brodova za prijevoz tereta. Europska brodogradnja se okrenula gradnji specijalnih brodova. Ovo su službeni podaci koji nisu uzeli u obzir kolaps brodogradnje na sjevernom Jadranu, a kad se u obzir uzme da jedan broj plovila ugovoren u okviru Uljanik grupe neće nikada biti isporučen, prema procjeni Ruđera Friganovića, direktora HB Jadranbroda, Hrvatska je u ovom trenutku pala ispod 20. mjesta na svijetu.

HB Jadranbrod kao tvrtka u državnom vlasništvu služi državi kao savjetodavno tijelo te kao ekspertna pomoć pri rješavanju problema brodogradnje. Njegov rad je usmjeren na četiri velika brodogradilišta.

“Stanje u hrvatskim brodogradilištima nakon kolapsa brodogradnje na sjeveru Jadrana i u Trogiru je dosta lošije nego što je bilo prije sedam godina kad su brodogradilišta privatizirana. Uljanik i sva njegova ovisna društva su u stečaju. Izuzetak je 3. maj, koji u ovom trenutku jedini funkcionira, i to isključivo zahvaljujući državi. Kroz njegovo funkcioniranje pokušava se povećanje vrijednosti i dovršetkom obustavljenih gradnji izbjeći čisti gubitak za državni proračun, odnosno naplatiti barem dio protestiranih državnih jamstava. Nastoji se omogućiti preživljavanje brodogradnje na sjevernom Jadranu i očuvati tisuće industrijskih radnih mjesta. Volio bih vjerovati da će baš 3. maj, koji je, ustvari, kolateralna žrtva loših poteza Uljanikova menadžmenta, a tom menadžmentu se oduvijek vjerovalo, biti slamka spasa brodogradnje u Rijeci, a potom i u Puli. Za takvo nešto trebat će nam puno sreće i spremnosti na rizik i poneko neortodoksno rješenje”, pojašnjava Ruđer Friganović, koji kaže da se ne bi smjelo dopustiti da znanje koje je prikupljeno u gradnji specijalnih brodova samo tako propadne, odnosno da se bez ikakve naknade preseli u neke druge zemlje, a da mi razbijamo glavu kako ćemo brodograditelje prekvalificirati u turističke ili IT stručnjake.

Brodosplit u ovom trenutku jedini koristi prilike koje pruža tržište i priprema se graditi treći polarni kruzer. Radi se o ponovljenoj gradnji, a takve gradnje pružaju priliku iskorištavanja benefita krivulje učenja. Nadam se da će biti još takvih brodova jer, kao što je vidljivo iz svjetskih trendova, njihova cijena omogućava profitabilnu gradnju, usprkos visokim troškovima koje diktira europska i hrvatska poslovna regulativa. Brodosplit ima pozitivne rezultate i stabilnu financijsku situaciju po ocjenama najeminentnijih svjetskih tvrtki specijaliziranih za davanje takvih mišljenja - Deloitte, KPMG, D&B. Ne vjerujem da bi ista tvrtka prije desetak godina dobila takve ocjene”, pojašnjava Friganović te naglašava kako svjetsko tržište pruža prilike koje bismo mogli iskoristiti te da one doslovno kucaju na vrata.

Friganović kaže da je HBJ uvijek upozoravao na probleme koje je uočavao, pa tako i probleme vezano uz državna jamstva gradnjama u Uljanik grupi. “Koji put su možda ta upozorenja bila previše obzirna ili ih onaj koji je trebao čuti nije čuo na najbolji način. Ali Uljanik je, kada je brodogradnja u pitanju, uvijek imao povlaštenu poziciju. Njima se vjerovalo”, pojašnjava Friganović.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa