High-frequency trgovanje

Unosno, ali kontroverzno zanimanje: 'Ti ljudi godišnje zarade oko pet milijardi dolara'

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

5.2.2020. u 14:11

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

5.2.2020. u 14:11

An investor uses his laptop at a securities company in Beijing on January 3, 2017. (Photo by WANG Zhao / AFP)
AFP

Ilustracija

Brokeri koji se bave ultrabrzim elektronskim trgovanjem (high-frequency trading) godišnje zarade na globalnom tržištu dionica oko pet milijardi dolara, procjena je koju donosi studija koju je u ponedjeljak objavio britanski financijski regulator FCA, a prenio Wall Street Journal.

Zbog sofisticirane tehnologije koju koriste, ti trgovci mogu reagirati na nove, tržišno važne informacije (razne korporativne vijesti, ekonomski podaci ili fluktuacije cijena dionica na raznim tržištima) prije svih ostalih burzovnih igrača, a ulagačima za to naplaćuju malu, ali značajnu naknadu. Ta se praksa brzog trgovanja i zarade smatra kontroverznom (na engleskom se naziva „latency arbitrage”) jer ponekad dovodi do „neobjašnjivih” potresa, o njoj se već nekoliko godina vodi debata, a političari u SAD-u i Europi pokušavaju ograničiti njeno bujanje. Kako piše Wall Street Journal, američki senatori Bernie Sanders i Elizabeth Warren, primjerice, predlažu uvođenje poreza na financijske transakcije.

Studija koju je objavio FCA mogla bi dodatno potaknuti napore burzi da restrukturiraju svoja tržišta i tehnološkim rješenjima ograniče mogućnost zarade na ultrabrzom elektronskom trgovanju. Precizni podaci o profitima koji se tu ostvaruju zapravo ne postoje jer većina tvrtki koja se bavi high-frequency trgovanjem (HFT) nije baš transparentna. Snažno pak investiraju u razvoj tehnologije, poput mreža mikrovalnih antena kojima se povezuju s udaljenim burzama, kako bi procesuirali informacije i obavili trgovinu dionicama u milisekundama, običnom čovjeku nezamislivo kratkom djeliću vremena. Posrednik između kupca i prodavača zapravo je algoritam, a o trgovcima koji na taj način zarađuju napisane su i knjige (Flash Boys: A Wall Street Revolt, primjerice, u Americi).

Britanski regulator je naknadu koju naplaćuju ultrabrzi trgovci opisao kao porez koji čini 0,0042 posto dnevnog burzovnog volumena, a do tog su postotka došli proučavajući dvomjesečnu aktivnost na londosnkoj burzi (LSE) u 2015. godini. Zbog tih naknada ne trebaju brinuti mali investitori kad odlučuju o tome kako će uložiti životnu ili mirovinsku ušteđevinu, ali one utječu na povećanje troškova velikim investitorima na dioničkom tržištu, kažu stručnjaci FCA, te bitno povećavaju profite malog broja HFT tvrtki.

Na londonskoj burzi je petina trgovinske aktivnosti koncentrirana na brzopotezne utrke između tvrtki koje nastoje naplatiti naknadu za high-frequency trgovanje. U takvim „utrkama”, dvije ili više tvrtki pokušavaju trgovati istom dionicom u isto vrijeme, ali samo ona najbrža može obaviti trgovinu i izvući profit iz te transakcije.

High-frequency trgovanje je postalo popularno kad su svjetske burze počele nuditi poticaje kompanijama za jačanje likvidnosti.