Ukupne poljoprivredne površine u Europskoj uniji koje se deklariraju kao organske u snažnom su porastu, ali trenutno čine tek 7,5 posto poljoprivrednog zemljišta, objavio je Eurostat. U pitanju je 13,4 milijuna hektara, što je rast u razdoblju 2012.-2018. godine od 34 posto.
Kako stoji Hrvatska? Ona je u donjem dijelu tablice europskih zemalja, onih koje imaju ispod 10 posto svog poljoprivrednog zemljišta pod organskim uzgojem. Hrvatska je sa 6,9 posto udjela u 2018. u skupini s Njemačkom, Francuskom i Belgijom. Ukupno je u 2018. pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj bilo 103.166 hektara poljoprivredne površine. Ali to je za Hrvatsku ipak uspjeh. Naime, kako je zabilježio Eurostat, u odnosu na 2012. godinu Hrvatska je zabilježila 100-postotni rast tih površina.
Time se Hrvatska zajedno s Bugarskom svrstala na čelo zemalja EU-a koje su od 2012. do 2018. najviše povećale poljoprivrednu površinu pod ekološkim uzgojem.
Korištenje obradivih površina za organski uzgoj
Top pet ljestvicu predvodi vodi Austrija sa čak 24 posto (najviše ga je u području oko Salzburga), slijedi Estonija sa 20,6 posto, Švedska sa 20,3 posto, Italija sa 15,2 posto i Češka 14,8 posto. Zanimljivo je da Rumunjska i Bugarska imaju nešto više od dva posto poljoprivrednog zemljišta koje se deklarira kao ono koje je certificirano za organsku poljoprivrednu proizvodnju ili je u postupku „konverzije” koje traje dvije do tri godine, ovisno o usjevu. Susjedna Slovenija, pak, ima čak 10 posto.
Dvije zemlje koje su jako smanjile površine pod organskim uzgojem su Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska, a najveći dio „organskih” hektara u Europskoj uniji čine oni u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji.