LinkedIn-ov popis

Donosimo listu 15 najbrže rastućih zanimanja u 2020.

AUTOR:

  • Anita Belak-Krile

OBJAVLJENO:

5.3.2020. u 14:40

AUTOR:

  • Anita Belak-Krile

OBJAVLJENO:

5.3.2020. u 14:40

, Image: 323748456, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Društvena mreža za poslovnu zajednicu LinkedIn objavila je popis 15 najbrže rastućih zanimanja u 2020., a iako je procjena rađena na temelju podataka korisnika iz SAD-a, uz neke manje oscilacije u poretku, ona vrijedi i za globalno tržište rada.

Listom dominiraju tehnološke profesije, inženjerstvo, analiza podataka i poslovi iz STEM područja. Kao što je poznato, pojam STEM udomaćio se i kod nas, a satkan je od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics, odnosno znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Samo je nekoliko netehnoloških zanimanja koja su ušla na dragocjeni popis, a lista se temelji na rastu potrebe za tim zanimanjima u prethodnih pet godina.

Jedino zanimanje sa srednjom školom koje ulazi u Top 15 je zdravstveni tehničar. Nalazi se na devetom mjestu, a posebno su traženi u SAD-u. Riječ je o ljudima koji obilaze i pomažu osobama s poremećajima iz spektra autizma, ili pacijentima koji imaju neke druge mentalne zdravstvene smetnje koje zahtijevaju asistenciju, nadgledanje i pomoć. Najtraženije zanimanje u svijetu prema analizi LinkedIna jest stručnjak za umjetnu inteligenciju (godišnja stopa rasta čak 74 posto), drugi je inženjer za robotiku, a na trećem je podatkovni znanstvenik.

Samo ime podatkovni znanstvenik, ili u originalu (Data Scientist), neupućenima zvuči kao mlaćenje prazne slame, no riječ je o zanimanju koje u svijetu traži gotovo svaka tvrtka i ustanova, prenosi Slobodna Dalmacija.

Analize koje oni rade podižu dobit poduzeća, istražuju ponašanje kupaca u okviru vlastitih usluga, proširuje to istraživanje na širu populaciju, rade statističke analize, prezentiraju pronađene zakonitosti i prijedloge za unaprjeđenja usluga itd. Podatkovni znanstvenici nisu samo traženi u poduzećima, oni rade analize za sve sektore pa i političke stranke. Kod nas bi u tu grupu upao Robert Kopal, HDZ-ov analitičar, koji je javnosti poznat kao "Crni labud", a po struci je podatkovni znanstvenik.

Više od 80 posto najtraženijih zanimanja u Top 15 su iz IT struke. Na visokom četvrtom mjestu LinkedIn liste je i Full Stack razvojni inženjer. Riječ je o programerima koji održavaju softver i rade njegovu nadogradnju, a peti je opet posao iz IT sektora - inženjer za pouzdanost internetske stranice. Slijedi stručnjak za uspjeh klijenata, predstavnik za razvoj prodaje, podatkovni inženjer, stručnjak za internetsku sigurnost, bekend programer, direktor za prihode, Cloud inženjer, JavaScript programer…

Kako je u Hrvatskoj?

Iako Hrvatska u tehnološkom smislu debelo kaska za ostatkom svijeta, pa za mnoge od poslova s ove top liste nitko nije ni čuo, stručnjaci iz ovih područja i kod nas lako pronalaze posao. Na STEM studijima (tehnički, biotehnički, prirodni i medicina)  konkurencija za upis je velika, a država dodjeljuje i STEM stipendije oko 3.400 najboljih studenata.

No, kad se gledaju top poslovi u Hrvatskoj, istodobno dok svijet vapi za podatkovnim znanstvenicima, kod nas puno bolje kotiraju konobari i zidari. Na širim područjima dva najveća grada, Zagreba i Splita, upravo najviše nedostaje trogodišnjih strukovnih zanimanja, poput zidara, konobara, mesara...

Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine objavljuje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Riječ je o prognozi potreba tržišta rada u pojedinim zanimanjima i to u dvadeset područja u Hrvatskoj koji su napravljeni na osnovu niza konkretnih pokazatelja.

Tako primjerice HZZ na području gradova Trogira, Kaštela, Solina, Splita, Omiša i Makarske u 2020. godini preporučuje povećanje upisnih kvota za srednjoškolsko školovanje automehaničara, medicinskih sestara, računalnih tehničara, pomorskih nautičara, hotelijersko-turističkih tehničara, elektroničara…

Od strukovnih zanimanja u Dalmaciji fali zidara, slastičara, kuhara, konobara, tesara, montera suhe gradnje, keramičara,  klesara, armirača, fasadera, stolara, pitura, instalatera klime i grijanja i CNC operatera.

Kod visokoobrazovanih savjetuje se  povećanje broja upisanih na studije računarstva, strojarstva, fizioterapije, medicine, farmacije, psihologije, matematike, informatike, elektrotehnike, strojarstva, logopedije. S druge strane, zbog viška kadra predlažu kresanje kvota na stručnom upravnom studiju i managementu te na fakultetima prava, poslovne ekonomije, kemijske tehnologije te učiteljskom studiju.

U Zagrebu pak  ima viška fotografa i tehničkih crtača, ekonomista, veterinarskih tehničara, poslovnih tajnika, a među visokoobrazovanima - politologa, agronoma, osoba sa završenim studijem poslovne ekonomije, urbanog šumarstva, tekstilnog i modnog dizajna…

Na ovom području savjetuje se upis većeg broja studenata medicine, nastavničkog smjera informatike, fizike, biologije i kemije, te, između ostaloga, rehabilitacije i logopedije.