Postizanje rodne ravnopravnosti na radnome mjestu nije samo pitanje društveno odgovornog poslovanja nego i ključni faktor poslovnog uspjeha kompanije. Istraživanja jasno pokazuju da su rodno ujednačeni timovi kreativniji, motiviraniji i produktivniji te ostvaruju bolje rezultate kako za kompaniju tako i za cijelo društvo. Zaključak je to jučer održane konferencije "Ravnopravnost je bolja za sve", koju su organizirali Ikea Hrvatska i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz medijsko pokroviteljstvo Jutarnjeg lista.
- Poslovni ljudi najprije gledaju profit, to je pokretačka snaga biznisa. Zato je, kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti na radnome mjestu, ključno reći da je postizanje ravnopravnosti stvar profitabilnosti kompanije - istaknuo je Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, kompanije koja, kako je rekao, ravnopravnost ima utkanu u svoj DNK.
Ravnopravno uključivanje žena na tržište rada temelj je dugoročnog i održivog razvoja, smatra veleposlanica Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunic.
- Nitko ne može postići 100-postotni uspjeh ako koristi samo 50 posto svojih resursa i sposobnosti - istaknula je.
Da postizanje ravnopravnosti u praksi nije prepreka, nego ključ za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata, smatraju i ostali sudionici konferencije. No, pritom je iznimno važno da sam vrh kompanije predvodi put prema jednakim prilikama za muškarce i žene.
- Sve počinje s vodstvom kompanije. Teško je imati stvarnu rodnu ravnopravnost ako lideri i vlasnici kompanije ne stoje iza ideje i ne podržavaju je u potpunosti - upozorio je Stefan Vanoverbeke, direktor Ikee Jugoistočna Europa.
U toj je kompaniji, dodao je, ravnopravnost sastavni dio svih poslovnih procesa i strateškog planiranja. Muškarci i žene jednako su plaćeni za obavljanje istog posla, a kada na razini kompanije podižu plaće zaposlenicima, u to uključuju i one radnike koji u tom trenutku koriste porodiljne ili roditeljske dopuste.
- Tu smo da ostvarimo odlične poslovne rezultate, ali i zato da motiviramo naše radnike i da oni osjete da to što rade ima svrhu, a to je opet važno i za naš poslovni uspjeh - dodao je Vanoverbeke.
Upravo je Ikea pokrenula inicijativu za sklapanje Saveza za rodnu ravnopravnost koji je jučer svečano potpisalo šest kompanija koje su se obvezale da će biti promotori rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj i poticati druge tvrtke da djeluju u istom smjeru. Ikei su se tako pridružili i Atlantic Grupa, Coca-Cola HBC Hrvatska, Tele2, Oriflame i AstraZeneca, a u planu je i daljnje širenje Saveza.
Dobre primjere švedskih kompanija poput Ikee i Tele2 slijedi i hrvatska Atlantic Grupa, čija se potpredsjednica za poslovni razvoj i strategiju Lada Tedeschi Fiorio pohvalila ravnopravnom zastupljenošću muškaraca i žena na svim pozicijama u kompaniji, pa tako i na onim rukovodećim.
Na nekim tradicionalno muškim funkcijama zaposlene su žene, pa je tako na čelu često ''muškog'' sektora logistike u Atlanticu upravo žena.
- Kvaliteta i kompetencija su ključne, a tu su muškarci i žene jednaki - istaknula je.
S njom se složila i Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Ona je ujedno i prva žena na toj poziciji otkako je ta kompanija stigla u regiju 1968. godine. U njezinu je timu više žena nego muškaraca, no nitko od njih posao nije dobio zbog svojeg spola.
- Mi želimo osigurati jednake prilike za sve, a onda su kvalifikacije, iskustvo i motivacija ono što odlučuje kakva će biti struktura zaposlenih - dodala je Tomić Fontana.
Rodno je ujednačena i Hanza Media, poručila je Ana Hanžeković, članica Uprave te medijske kuće.
- Od ukupno 822 zaposlenika, 412 čine žene, a imamo i podjednak broj urednika i urednica - rekla je.
Ipak, iako u Hrvatskoj postoje primjeri dobre prakse, situacija je još daleko od idealne. U privatnim kompanijama samo je 22 posto žena na rukovodećim pozicijama, a u javnom sektoru situacija je još alarmantnija. Naime, tamo upravljačke dužnosti obnaša samo 5 posto žena. Dodatno, kako je upozorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, mnoge žene trpe diskriminaciju na radnome mjestu te ju ne prijavljuju jer ili ne prepoznaju sve njezine oblike ili ih je strah da bi, ako reagiraju, mogle ostati bez posla. To potvrđuju i rezultati Ikeina istraživanja, provedenog u suradnji s Ipsosom, prema kojem je petina žena osjetila diskriminaciju na radnome mjestu samo zbog toga što su žene.
- Zaprimamo pritužbe građana i građanki iz cijele države, a između 45 i 60 posto svih prijava vezano je upravo uz diskriminaciju na tržištu rada, ponajviše na temelju dobi i majčinstva - upozorila je pravobraniteljica Ljubičić.
Naime, otprilike isti postotak žena izjavio je da je nakon povratka na posao poslije rodiljnog dopusta bilo smijenjeno ili degradirano na niže pozicije. Na stabilnost obitelji utječe i jaz u plaćama muškaraca i žena, koji u Europskoj uniji iznosi oko 16 posto, istaknula je Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
- To je dugoročni problem jer žene zbog toga imaju manje mirovine - dodala je.
Zaživi li nova Direktiva Europske unije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, koju je Hrvatska podržala, stvari bi se ipak trebale kretati nabolje. Tom se direktivom, između ostalog, uvodi pravilo prema kojem novi očevi pri rođenju djeteta moraju ostati kod kuće najmanje deset radnih dana.
- S jedne strane, muškarci se tako više uključuju u skrb o djetetu, a s druge to pomaže da se ojača i uravnoteži startna pozicija žena pri natječajima za posao - objasnila je Simeonova Staničić.
Da ipak nije sve tako crno, pokazuje primjer prve hrvatske vatrogaskinje Jasmine Kadije. Iako je do te titule pokušavala doći čak devet godina, trud i upornost su se, kaže, isplatili.
- Ako stvarno nešto želiš i iznutra osjećaš da to možeš i da si sposobna za to, a sustav ti ne omogućuje samo zato što si žena, samo treba imati na umu da je sutra novi dan i vrijeme za novi pokušaj - zaključila je vatrogaskinja Kadija.