Rekordna razina

Vrijednost najvećeg državnog fonda na svijetu prešla vrijednost od 1000 milijardi dolara

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.10.2019. u 16:09

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.10.2019. u 16:09

, Image: 137976821, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Vrijednost norveškog državnog stabilizacijskog fonda, najvećeg u svijetu, u petak je dosegnula rekordnih 10.000 milijardi norveških kruna (1.090 milijardi dolara) zahvaljujući rastućim cijenama dionica na globalnom tržištu i snažnom euru i dolaru.

Na službenim mrežnim stranicama fonda jutros je objavljeno da je vrijednost državnog mirovinskog fonda Global prvi put od osnutka dosegnula 10.000 milijardi kruna, što znači iznos od preko 200 tisuća dolara po stanovniku te naftom bogate zemlje.

Poznatiji kao naftni fond kojim upravlja poseban odjel norveške središnje banke, državni stabilizacijski fond približno 70 posto sredstava ulaže u dionice na globalnim tržištima i oko 28 posto u portfelj obveznica. Ostatak je usmjeren u nekretnine.

"Kad je fond osnovan, nitko nije mislio da će mu vrijednost premašiti 10.000 milijardi kruna. Posrećilo nam se što smo otkrili naftu", rekao je izvršni direktor fonda Yngve Slyngstad u priopćenju u kojem potvrđuje rekordnu vrijednost imovine fonda.

"Povrat od ulaganja na globalnim financijskim tržištima tako je visok da se može usporediti s ponovnim otkrivanjem nafte", rekao je.

Fond je utemeljen 1996. godine kako bi zemlja izdašne prihode od prodaje nafte čuvala za buduće generacije. Otada mu je vrijednost gotovo tri puta nadmašila onu godišnjeg norveškog bruto domaćeg proizvoda (BDP), znatno premašujući prvotne projekcije.

Fond se, međutim, našao na prekretnici i regulatori muku muče s promjenom investicijske strategije koja bi trebala uključiti rješenje za rizike klimatskih promjena. Predloženo je i preusmjeravanje velikog dijela ulaganja na tržišta u SAD-u.

Krajem kolovoza središnja banka predložila je promjenu strategije prema kojoj bi u konačnici više od 100 milijardi dolara s europskih tržišta dionica preusmjerilo na ona američka, premda bi finalizacija takvih poteza, ako budu odobreni, mogla potrajati godinama.

U portfelju dionica u iznosu od 750 milijardi dolara težište je oduvijek bilo na Europi, čime se podupiralo iz kojih je Norveška najviše uvozila.

Povlačenje iz Europe, kako ustraju u fondu, ne bi impliciralo negativnu ocjenu o perspektivama Starog kontinenta već bi odražavalo težnju fonda neutralnom stavu prema globalnim tržištima, čime bi povrat od ulaganja bio manje ovisan o određenoj regiji.