Porezna reforma

Udruga poreznih obveznika Lipa želi da Vladina porezna reforma donese rasterećenje plaća

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.6.2018. u 14:54

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.6.2018. u 14:54

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Ilustracija

Udruga poreznih obveznika Lipa smatra da bi u najavljenoj Vladinoj mini-poreznoj reformi ključnu ulogu trebalo imati rasterećenje plaća.

"Ako se Vlada i Ministarstvo financija odluče za poreznu reformu, apsolutni prioritet bi trebala imati reforma poreza na dohodak. Također, ne postoji razlog da se ne ukinu posve nepotrebni pridruženi porezi za zapošljavanje i ozljede na radu, pogotovo u uvjetima u kojima su broj nezaposlenih kao i troškovi za ozljede na radu u neprestanom padu", ističe Udruga Lipa u priopćenju objavljenom u utorak.

Podsjećaju, naime, kako Vlada i Ministarstvo financija, prema javno dostupnim informacijama, pripremaju novu poreznu reformu koja bi trebala krenuti od početka sljedeće godine.

Udruga Lipa kontinuirano se zalaže za manje porezno opterećenje te podržava tu inicijativu, navodi se u priopćenju.

Naime, dodaju, u sve četiri godine svog postojanja pokazivali su koliko važnim smatraju provedbu predugo odgađanih reformi, a "jedna od kolateralnih posljedica tih odgađanja je masovni odljev najproduktivnijeg dijela radno aktivnog stanovništva".

Iz Lipe poručuju da je nužno poduzeti neke mjere koje će dati brže učinke. "Jedina mjera koja spada u tu kategoriju te zadovoljava još nekoliko kriterija - brzina provedbe, suglasnost gotovo cijele javnosti te postojanje dobro proučenih presedana u zemljama sličnih Hrvatskoj po najvećem broju mjerljivih kriterija - je smanjenje porezne presije u području plaća", navodi se u priopćenju.

Iako je izmjenama u poreznom sustavu, koje su stupile na snagu početkom 2017., ta porezna presije donekle smanjena, ipak je, u usporedbi sa sličnim ekonomijama srednje i istočne Europe koje su sve odreda uvele tzv. "flat rate", ta presija u Hrvatskoj znatno i neopravdano viša, smatraju u udruzi Lipa.

Pritom daju pregled 14 zemalja koje su u razdoblju od 1994. do 2012. uvele tzv. "flat rate" odnosno jedinstvenu stopu poreza na dohodak, a ta se stopa kreće od 10 posto (Albanija) do 27 posto (Litva).

Golema većina Hrvatskoj sličnih država (prema ekonomskom razvoju) već je davno smanjila taj porez te uvela "flat rate", a iskustva su svugdje pozitivna. Do pada prihoda nije došlo, što najbolje ilustrira dobro proučeni primjer Rusije, gdje je uvođenje jedinstvene stope od 13 posto dovelo do porasta prihoda od poreza na dohodak od čak 26 posto, ističu iz Udruge Lipa.

Pozivajući se na nedavno objavljene podatke Fine o financijskim rezultatima poduzetnika za 2017. godinu, iz Lipe navode kako oni pokazuju da je ukupan trošak rada povećan za visokih 8,5 posto, a masa isplaćenih neto plaća za čak 10,4 posto.

"To znači da je i prikupljeni porez na dohodak kao i prirez i doprinosi porastao za tih 10,4 posto. A to nam govori da je upravo sad pravi trenutak da se porezna presija na plaće konačno sreže", poručuju iz Udruge Lipe.