Obračun u HUP-u

U najvećoj poslodavačkoj udruzi vrije: Ergović, HT, Ericsson, A1 i Tele2 žele novo vodstvo

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.5.2020. u 13:39

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.5.2020. u 13:39

Zagreb, 120218.
NSK.
Konferencija Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca, odrzana je u Atriju Nacionalne i sveucilisne knjiznice. Konferencija je odrzana pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetnistva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog drustva.
Na fotografiji: konferencija.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

HUP

Paralelno s koronavirusom i gospodarskom uzbunom koja ga prati, u Hrvatskoj se rasplamsala kriza u najvećoj poslodavačkoj udruzi. Na vidjelo je najprije početkom ožujka izbio slučaj višegodišnjeg seksualnog uznemiravanja na radnome mjestu, koji su prijavile zaposlenice Hrvatske udruge poslodavaca i odnosi se na sada već bivšeg zamjenika glavnog direktora HUP-a Bernarda Jakelića, a potom se kao lavina zakotrljao niz internih sukoba i rasprava oko stanja u toj istaknutoj “udruzi više razine” (njezin službeni opis iz Zakona o radu, na osnovu kojeg funkcionira), koja je i jedan od socijalnih partnera Vlade u Gospodarsko-socijalnom vijeću te ima pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. Za idući je tjedan sazvana izvanredna Skupština udruge, a kako se čini iz niza razgovora koje smo obavili, taj bi se skup na Zagrebačkom velesajmu mogao pretvoriti u obračun iz kojeg će se vidjeti je li u HUP-u nastao transformacijski pokret ili se tek radi o pokušaju “auzmiša” za više moći i utjecaja.

Državno odvjetništvo tek treba odlučiti kako će postupiti vezano uz kaznenu prijavu koju je protiv Jakelića podnijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a dok se to čeka i policija radi izvide, u HUP-u vrije jer traju rasprave o šteti koja je nanesena ugledu udruge, propituje se kako je do toga uopće moglo doći i zašto se ranije nije nešto poduzelo da se zaustavi seksualno uznemiravanje zaposlenica. Nižu se i druge ozbiljne primjedbe - oko uloge HUP-a u društvu, načina izbora i kompetencije njegova vodstva, načina lobiranja, (prekompleksne) unutarnje organizacije, loše komunikacije, iznosa plaća zaposlenika, članarina, pa i statusa pojedinih članova, posebno iz redova malih i srednjih poduzeća, koji ukazuju na to da se HUP u javnosti uglavnom percipira kao oruđe velikih. Napetu atmosferu ilustrira i to kako neki od poznatijih članova komentiraju zbivanja iza ne baš dobro zatvorenih vrata Hrvatske udruge poslodavaca. Tako vlasnik Orbica Branko Roglić, jedan od osnivača i sada predsjednik Nadzornog odbora HUP-a, žestokim tonom nam poručuje da se zbiva “frontalni napad “ na jednu uglednu organizaciju (pritom napadače opisuje kao one koji “mrze HUP i sve što je HUP-ovo”, ali tako teške riječi ne potkrepljuje imenima, ostavivši nas u čudu). Daje nam pritom do znanja kako je nezadovoljan tek “mali dio članova, iz dvije od 30 granskih udruga te jednog regionalnog ureda” (onog u Dalmaciji), a on ne razumije zašto jer HUP “nikad nije imao više članova i stabilna je organizacija”. Ozlojeđen je i zbog zbivanja oko Jakelića, pri čemu mu, zapravo, nije drago da je on otišao iz HUP-a te napominje kako treba pričekati da DORH ispita prijavu.

Zagreb, 110918.
Mihanoviceva ulica.
Konferencija Europske investicijske banke, predstavnistva Europske komisije u Zagrebu i Hanza Medije pod nazivom Industrijska proizvodnja i strana ulaganja odrzala se u hotelu Esplanade. Na fotografiji: Branko Roglic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Branko Roglić, vlasnik Orbica

 

Interesna zajednica

Vlasnik Nexea Ivan Ergović je očito s druge strane plota, jedan je od rijetkih vlasnika velike kompanije koji se priklonio nezadovoljnicima i o tome progovorio u nedavnom intervjuu Večernjem listu. Svoje motive uglavnom u razgovoru za Jutarnji sažima u optužujuću konstataciju da se HUP “pretvorio u interesnu zajednicu užeg broja ljudi” koja ne radi za sve nego “samo za pojedine”. Konkretne primjere takvog probranog lobiranja na naše pitanje ipak ne iznosi, ali smatra da je njegova kompanija tu u neravnopravnom položaju iako godišnje plaća članarinu od 100 tisuća kuna. Članstvo je dobrovoljno, a na pitanje zašto onda ne istupi ako mu se to ne isplati, odgovara protupitanjem: “Zašto bih ja istupao?” Napominje da mu se, otkad je sa svojim stavovima izašao u javnost, javljaju drugi članovi, također kritični prema stanju u HUP-u, te da očekuju da se organizacija počne mijenjati i bude proaktivnija. Ljuti ga što sindikalni čelnici i sada prozivaju poslodavce kao da su kriminalci (referira se na to kako su dovodili u pitanje to što su državne potpore za minimalne plaće isplaćivane na račun tvrtki, a ne samih zaposlenika) dok iz vrha HUP-a na to nisu adekvatno reagirali. Udruzi općenito trebaju, kaže Ergović, “novi ljudi za nove gospodarske mjere za pokretanje gospodarstva i investicije, mjere za novu vladu koja dolazi”. S novim imenima on kaže da ne barata, ali poručuje da bi poslodavce trebao voditi “neki mladi, obrazovani poduzetnik s iskustvom, moderan predsjednik”.

Smiriti tenzije

Hrvatska udruga poslodavaca je osnovana 1993. godine i prvi predsjednik bio joj je Ivica Todorić (nakon afere Agrokor, koja ga je zatekla na funkciji počasnog predsjednika, o njemu nema na internetskim stranicama HUP-a niti riječi), a trenutno ima, prema podacima koje su nam poslali, oko 6000 članova različitih statusa te regionalne urede u Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu. Na pitanje koliki joj je godišnji prihod, nismo dobili odgovor jer ga “nisu u mogućnosti iznositi u javnost”. Neslužbenim kanalima saznajemo da je to oko 20 milijuna kuna. Predsjednica HUP-a Gordana Deranja (to joj je volonterska funkcija na kojoj je od 2014. godine), kao i glavni direktor HUP-a Davor Majetić (dobro plaćena profesionalna funkcija koju obavlja od 2010. godine), iako i sami mete prigovora, uopće nisu željeli s nama razgovarati na temu aktualnih “previranja” dok istodobno na sve strane kruže i “cure” e-mailovi koji svjedoče o intenzivnim internim sastancima uoči izvanredne Skupštine koju čini oko 120 predstavnika tvrtki i granskih udruga. U zaista zamršenom spletu društvenih i ekonomskih okolnosti, vjerojatno i osobnih ambicija i/ili poslovnih interesa, čini se da su poslodavci trenutno ne samo podijeljeni oko toga kako bi HUP trebao ubuduće djelovati i lobirati, nego i oko slučaja Jakelić i izdašne otpremnine (o čemu je Jutarnji list već pisao), ali i oko odredbi vlastitog Statuta po kojem bi se trebali ravnati. Recimo, Deranja i dalje obavlja funkciju predsjednice HUP-a (inače je članica Uprave pulskog Tehnomonta), a ujesen prošle godine joj je formalno istekao drugi mandat. Za treći ne može biti birana jer to Statut ne dozvoljava, pa se mjesecima tražila opcija po kojoj bi se ipak mogla zadržati na čelu HUP-a. Kako se čini, to će biti kroz produljenje mandata zbog “opravdanih okolnosti” (kao primjer se navodi viša sila, članstvo u udruženju međunarodnog karaktera, odnosno rad na projektu čiji rok za izvršenje ističe nakon isteka drugog mandata i slično).

Zagreb, 120312.
Hotel the Regent Esplanade, Mihanoviceva 1.
Osma po redu Telecom Arena odrzana je u hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Predstavnici telekomunikacijske industrije i povezanih institucija u Hrvatskoj govorili su o trendovima digitalnog doba, novim poslovnim prilikama, izazovima Europske Unije i poslovnim mogucnostima u regiji jugoistocne Europe.
Na slici: Tomislav Gavazzi - generalni direktor Infoarena.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja

 

Zašto su HUP-ovci i sebe i Gordanu Deranju doveli u takvu čudnu situaciju tema je propitivanja i razlog nezadovoljstva dijela članova, a može li se idućeg tjedna njezin status razriješiti i tenzije smiriti, nije jasno, kao ni to hoće li ostati na čelu. Roglić smatra da je ona “najbolja predsjednica koju je HUP imao”, a podržava je i sadašnji Izvršni odbor HUP-a, što nam potvrđuje jedan od članova Jako Andabak (Sunce hoteli) koji smatra da je “korektno odradila svoju funkciju”. S druge strane, trenutno nije jasno hoće li Majetić ostati glavni direktor. Njemu se, među ostalim, zamjera i to što je ušao u Nadzorni odbor Hrvatskog Telekoma iako mu to Statut izričito zabranjuje (u međuvremenu se, nakon kritika članova, povukao). Službeno objašnjenje oko statusa Gordane Deranje kaže da je Izvršni odbor HUP-a u studenome prošle godine od nje tražio da ostane na čelu Udruge i nakon isteka drugog mandata “jer je zadovoljstvo njezinim radom iznimno visoko među članicama, a uz to se u 2020. očekivao pojačani angažman u godini predsjedanja EU, pa sukladno tome i obveza u europskoj poslodavačkoj udruzi Business Europe, kao i zbog nadolazećih predsjedničkih i parlamentarnih izbora”. Takav je prijedlog otišao i Vijeću članica koje bira predsjednika HUP-a, uz napomenu da je “potrebno provesti izmjene Statuta kako bi se uklonilo ograničenje od dva mandata za predsjednika”. Vijeće se u veljači ove godine suglasilo s tim prijedlogom, pripremljen je i prijedlog promjene Statuta, ali redovna sjednica Skupštine je prolongirana zbog epidemije koronavirusa. “Prijedlog novog mandata Gordane Deranje potvrdila su sva tijela Udruge te bi se o izmjeni statuta na izvanrednoj skupštini idući tjedan trebalo glasovati”, odgovorili su nam iz HUP-a.

Vrlo uvijeno

Jako Andabak se o raspravama u HUP-u izražava vrlo uvijeno. Tvrdi i da ne zna što je u pozadini, ali po njemu je to prije sukob ambicija nego nekih ozbiljnijih razlika u pogledima. Ne vidi ni da bi tu postojala neka “revolucionarna potreba”. Ukratko, naglašeno diplomatskim rječnikom poručuje nam da je to sve unutarnja stvar te da HUP-ovci “trebaju sjesti i uskladiti različite interese”, a “ako ne ide drukčije, neka se to riješi na Skupštini, ovisno o tome tko dobije veću potporu”. Na naš komentar kako se stječe dojam da mu je pomalo dosta HUP-a, odgovara kako nije stvar u tome nego “nema potrebe da se izlaže i žučno diskutira.” Uz njega i Gordanu Deranju, članovi Izvršnog odbora HUP-a su još Adrisov (Cromarisov) Goran Markulin, Damir Zorić (Euroherc), Hrvoje Kolarić (Belupo), Ivan Bračić (PIP) te Zdravko Jelčić (Spin Valis).

Kolika je snaga argumenta onih koji se bune i traže promjene u HUP-u, iz razgovora s vinovnicima nije moguće ocijeniti, kao ni koliki je, primjerice, stvarni utjecaj i uloga glasnog Ergovića koji je 2012. godine bio smijenjen s funkcije predsjednika HUP-a (prema Rogliću, jer je štetio ugledu udruge kada mu je tvrtka zapala u probleme, a prema Ergoviću jer je smetao tada moćnom Ivici Todoriću). On je sada otvoreno nezadovoljan, navodi da su razlozi za to i “protustatutorno ponašanje” vezano uz mandat aktualne predsjednice i angažman glavnog direktora u NO-u HT-a, ali to pitanje nije uspio nametnuti operativnim tijelima udruge. Napominje pritom kako je i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi sredinom ovog mjeseca tražio sazivanje hitne zajedničke sjednice Savjeta i Izvršnog odbora HUP-a zbog “elemenata retroaktivnosti” koje su bile predviđene u izmjenama Statuta, kako bi Deranja formalno dobila novi mandat. Nakon usuglašavanja u kojem je sudjelovao i Majetić, ta je sjednica otkazana. Tedeschi s nama o tome i izazovima koji su pred HUP-om nije htio razgovarati, a u e-mail prepisci koju smo imali prilike vidjeti, zalaže se da Deranja ostane na toj funkciji još godinu dana ako dvije trećine članova na Skupštini potvrdi izmjene Statuta. Ergović i Tedeschi su se inače oko toga i porječkali. Naime, šef Nexea mu je prigovorio da nije bio uključen u statutarne konzultacije, komentirajući da se Tedeschi i Majetić “lijepo dogovaraju”. Šef Atlantica mu je potom poručio da “bude pristojan, da se ništa njih dvojica ne dogovaraju” te da je sve transparentno, a “tekst je izmijenjen i usvojeno ono o čemu je bio prijepor”. (Inače, i njegova kompanija plaća 100 tisuća kuna godišnje članarine.) Ergović mu je u odgovoru zamjerio što ne inzistira “na uklanjanju svih nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti za ovakvo stanje”.

Emil Tedeschi

 

Taj dio prepiske iznosimo tek kako ilustraciju odnosa u poslodavačkom “vrhu”. Važnije je ono što proizlazi iz drugih dopisa koji su došli do medija, a gdje se kao fini i potencijalno utjecajni bundžije u ističu članovi HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, čiji je predsjednik Izvršnog odbora Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog telekoma. U toj granskoj udruzi su redom predstavnici tehnoloških kompanija poput Ericssona, A1, Tele2, Combisa, IN2, IBM-a, Algebre i drugih. Ukratko, predstavnici visokoprofiliranih igrača čije je primjedbe teško ignorirati, a u današnjoj ekonomiji kite se i predznakom nositelja razvoja (digitalizacija) dok su u njihovoj vlasničkoj strukturi značajni udjeli stranih kompanija. Menadžeri u toj djelatnosti nakon nekoliko sastanaka usuglasili su se oko zahtjeva za transparentniji i moderniji HUP (koji mora biti “lice promjena koje sami zagovaramo”), a svoje su zaključke i zahtjeve uputili Izvršnom odboru i Savjetu HUP-a te drugim granskim udrugama.

Gubitak povjerenja

Među ostalim kažu da je došlo do “gubitka povjerenja članstva u način kako HUP funkcionira i kako kao takav dalje može služiti svojoj svrsi borbe za prava poduzetnika”, očekuju brze i promišljene promjene, pa i kadrovske, a također i da se ubuduće uvede praksa obavljanja financijskih izvješća krovnog HUP-a i svih granskih udruga, očito smatrajući da oko toga postoji pretjerana tajnost. Naglašavaju kako Hrvatska ulazi u teško razdoblje i usporavanje gospodarstva, ali da će predstojeći parlamentarni izbori značiti “priliku koja se ne smije propustiti”. U tom smislu, izazove treba adresirati “stručno i argumentirano”, kao i zahtjeve poduzetnika i poslodavaca te ih pretvoriti ih u “mjerljive i dosegljive ciljeve gospodarskih politika”. Sve to zvuči kao vješto upakirana kritika sadašnjeg stanja, ali i priprema za napad. Drilo o tome, međutim, nije htio javno govoriti prije Skupštine, a na naša pitanja tek kaže kako “HUP mora učinkovito odgovoriti na izazove novog vremena.” Općenito pak tu ističe da će u iduće tri-četiri godine korona imati snažan efekt na gospodarska kretanja, ulazak u novo financijsko razdoblje EU 2021. - 2027., kao i činjenicu da su pred nama novi izbori kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. I u HUP - Udruzi malih i srednjih poduzeća su oglasili alarm. Afera s Jakelićem potaknula ih je, kažu, na “detaljnije razmatranje još nekih od aktualnih problema”, a Igor Škrgatić (vlasnik tvrtke Be-On za financijsko savjetovanja) i član Izvršnog odbora udruge većinu njihovih kritika zapravo svodi na poslovni izraz “loši standardi korporativnog upravljanja i mehanizmi kontrole u HUP-u”. Vrijeme je za promjene i u organizaciji HUP-a i u izborima za njegova tijela, kaže, a utjecaj malih i srednjih poduzetnika mora biti veći jer oni čine većinu članstva.

CROPIX

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić, ministar financija Zdravko Marić

 

Ne zna hoće li tome uspjeti, postoji li kritična masa za to, ali on na Skupštini namjerava biti glasan i neće odstupiti od svojih stavova. (Kao tvrtka sa šest zaposlenih članarinu plaća 1600 kuna.) Čini se da ih je pomalo uzdrmao agilni način na koji za interese mikro, malih i srednjih tvrtki u zadnjih dva mjeseca otkako je osnovana lobira aktivistički nastrojena udruga Glas poduzetnika, koja je medijski izbila u prvi plan. Inače, iz članstva HUP-a nedavno je izbačen, zbog ocjene da je povrijedio ugled udruge u javnim istupima oko slučaja Jakelić, nekad glasni zagovaratelj malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić s tvrtkom Kadus, što je također uzburkalo duhove. Nitko od naših sugovornika ne navodi tko bi, ako dođe do kadrovskih promjena, mogao u novom dobu voditi HUP, a neki su naveli da bi se tu možda mogao pojaviti Boris Drilo. On se na to samo nasmijao i rekao da “kandidata uvijek ima, nije to nemoguća misija”.