Intervju

Davor Majetić: 'U slučaju ponovne krize treba razmotriti sve opcije kreditiranja '

Država nam mora pomoći dostopnušću sredstava jer prihodi nisu dovoljni, kaže glavni direktor HUP-a
Davor Majetić
 Krasnodar Peršun / CROPIX

Stav HUP-a u odnosu na predizborna obećanja glavnih političkih stranaka i mjerama za pomoć poduzetnicima u krizi, neke su od tema s kojima smo razgovarali s Davorom Majetićem, glavnim direktorom HUP-a.

U srpnju nas očekuju parlamentarni izbori. Koji su glavni zahtjevi HUP-a prema politici?

Tko god formirao Vladu morat će s nama razgovarati u tri smjera: očuvanje radnih mjesta, osiguranje likvidnosti i stvaranje potražnje i potrošnje za razvitak gospodarstva. Ostali naši zahtjevi su poznati: treba nam reforma javne administracije, lokalne uprave i samouprave, pravosuđa, zdravstva, promjene vezane uz mirovinski sustav radi dugoročne održivosti, tržišta rada radi usklađivanja sa sadašnjim načinima rada i novim tehnologijama, uz nastavak fiskalne konsolidacije i snažnije poticanje poduzetničke i investicijske klime.

Kako komentirate HDZ-ove i SDP-ove najave povećanja minimalnih plaća u novom mandatu?

Prema podatcima za pravne osobe u 2019., minimalnu plaću primalo je oko tri posto zaposlenih i to pretežito iz industrija pogođenih niskom profitabilnošću i jakom globalnom konkurencijom, iako su visoko izvozne firme. Ne radi se o tome da ti poslodavci nisu htjeli, već oni nisu mogli isplatiti veću plaću s obzirom na uvjete poslovanja. Je li cilj zakonom proglasiti minimalnu plaću pa onda tim tvrtkama davati određene kompenzacije, kako bi mogle preživjeti uz povećani trošak plaća, ili ih pustiti da se ugase je odgovor kojeg moraju dati političke stranke koje izlaze s ovakvim najavama. Svi se slažemo da bi minimalna plaća trebala biti veća, ali ona ne bi trebala rasti kao birokratska mjera već kao posljedica povoljnijih uvjeta poslovanja. Ako se konačno provedu reforme i racionalizira državna potrošnja onda će plaća biti i veća od 4000 kuna.

I SDP i HDZ najavljuju smanjivanje određenih stopa PDV-a, ali ne i opće stope PDV-a? Pritom HDZ predviđa smanjenje obje stope poreza na dohodak, a SDP povećanje neoporezivog dijela plaće na 5000 kuna Je li to dovoljno u okviru vaših zahtjeva?

- PDV je najviši porez kojeg hrvatski poslodavci i građani plaćaju i najveći prihod državnog proračuna. Sa sadašnjim prihodima i rashodima proračuna nema mogućnosti za smanjivanje opće stope. Ovako visoki PDV je devastirajući i za poslodavce i za građane. Prihodi države se mogu povećati kroz bolje uvjete poslovanja koji će kompanijama omogućiti da budu uspješnije, te onda kroz porez na dobit više uplaćuju u proračun te zapošljavaju više ljudi i povećavaju plaće što opet povećava proračunske prihode. U drugoj opciji se PDV može smanjiti i ako se smanje rashodi državnog proračuna. A za oba scenarija to neće biti moguće napraviti bez strukturnih reformi. Kada bi mogli birati između ponuđenih opcija za smanjenje poreza na dohodak, birali bi sve ponuđene opcije, jer to su načini da se podigne dohodak naših radnika i time bi bili apsolutno konkurentniji. Realno, ovakve mjere bi tražile smanjivanje rashoda državnog proračuna što ćemo mi podržati, ali do sada politika tome nije pokazivala sklonost. No, moram spomenuti i da apsolutno pozdravljamo najavu smanjenja poreza na dobit za male tvrtke, jer su naši mikro i mali poduzetnici najpropulzivniji segment, ali imaju relativno male prihode i svako rasterećenje njihovog troška poslovanja i oporezivanja dobiti koja nije nažalost velika je dobrodošlo.

Što mislite o HDZ-ovom najavljenom reguliranju rada trgovina nedjeljom?

- Rad nedjeljom u trgovini se mora regulirati. Pitanje je na koji način osigurati sve važne pretpostavke: čuvanje socijalne komponente da obitelji imaju zajedničko vrijeme za odmor i čuvanje s druge strane zaposlenosti radnika, prihoda u trgovini i turizmu. Temeljno je da radnici moraju imati pravo na odmor i biti posebno stimulirani za rad nedjeljom ili blagdanom. Dio ljudi želi raditi i na te dane jer im je to isplativo i odgovara im slobodan dan i odmor i neki drugi dan u tjednu. Ima jako puno pitanja i ono što smo jedino sigurni je da se to napokon mora regulirati i voditi računa o svim elementima socijalnim, društvenim i naravno poslovnim.

HDZ namjerava uspostaviti i web booking portal privatnog smještaja čija provizija ne bi bila veća od pet posto. Smatrate li to konstruktivnom mjerom?

- Moram priznati da malo znam o toj inicijativi HDZ-a, ali generalno nikada nije dobro kad se država bavi tržišnim aktivnostima i ulazi na tržište kao što je iznajmljivanje i web booking. Uloga i cilj države je da stvori okvire u kojima će omogućiti konkurentsku i tržišnu utakmicu i web portalima i hotelima i našim privatnim iznajmljivačima i da ta utakmica bude korektna, tržišna i da omogućava preživljavanje i jednima i drugima.

Koje su preporuke HUP-a za rješavanje problema u zdravstvenom sektoru?

- Za početak, država treba biti primjer odgovornog ponašanja – evo, dok razgovaramo dug države prema četiri veledrogerije, tvrtkama koje su ključne za dobavu lijekova, narastao je za 327 milijuna kuna i premašuje 3,5 milijardi kuna. Imamo tempiranu bombu, a novi val korone bi situaciju mogao pogurati preko ruba. Potrebno je hitno sanirati barem jedan dio duga kako prema veledrogerijama tako i drugim dionicima. Međutim, problem gomilanja dugova ne može se riješiti bez reformiranja zdravstvenog sustava jer nakon svake sanacije dugova oni se opet vraćaju. Mi se trebamo bolje i kvalitetnije organizirati po definicijama i pravilima struke, a prije svega liječničke i naravno prema ekonomskim mogućnostima i pravilima. Ne donositi političke nego ekonomski utemeljene i stručne odluke. Hrvatska ima veliki potencijal i u zdravstvenom turizmu, što pokazuje stomatologija. Imamo i privatno i javno zdravstvo koje moramo gledati integrirano, jer u privatnom zdravstvu postoji veliki broj vještih, pametnih i marnih ljudi i velika količina opreme koja pruža zaštitu našim građanima. Treba razmisliti i o reformi HZZO-a. To je hrvatski fond, a osim njega treba otvoriti prostor i za privatne fondove kako bi se osigurao priljev novca u naš zdravstveni sustav i tako dostatnost i bolja organizacija.

Zavod za zapošljavanje ide s redefiniranom mjerom „minimalca“ od lipnja i novom mjerom „neradnog petka“, koja se tek treba službeno predstaviti? Kako komentirate te mjere?

- HUP je, da naglasim, podržao promjenu kriterija vezano uz isplatu dividendi za tvrtke koje primaju državne subvencije. Velik broj tvrtki je i samoinicijativno već donio ili planirao donijeti takve odluke. Važno je, međutim, da kriteriji budu jasni i pravovremeno komunicirani kako bi poslodavci mogu evaluirati korisnost i prikladnost mjera za njihove kompanije. Mjera skraćenog radnog vremena jedan je od prijedloga HUP-a još od samog početka krize. Osim skraćenog tjedna ne treba zanemariti i sve druge mjere koje se danas provode - od mjera moratorija, mikro-kredita, odgode plaćanja poreza na dobit, dohotka - postoji cijeli niz mjera koje su danas aktivne. Mikro i male tvrtke koje su u turizmu, autoprijevozu, organizaciji evenata, ako im je promet pao 50 posto, i dalje imaju pravo na mjeru pomoći u isplati plaće do 4.000 kuna za svakog radnika. Tako da su mala i mikro poduzeća u tim granama sačuvana. U početku smo imali samo četiri industrije u planu za produžavanje mjera, ako im je promet pao 50 posto - promet, ugostiteljstvo, turizam i organizacija evenata. Mi smo uspjeli nametnuti i ispregovarati da se u mjere pomoći uključi prerađivačka industrija kroz mjeru skraćenog petka, te je preko SURE programa to omogućeno za kompanije s više od 10 zaposlenih. No, smatramo da bi svakako trebalo naći načina da se dalje pomaže i najmanjim tvrtkama koje nisu u spomenute četiri i industrije. I tu ćemo nastaviti razgovarati jer, kao što smo i rekli, mjere se kontinuirano prate i donose iz mjeseca u mjesec.

Stalno ističete potrebnu efikasnijeg kreiranja i korištenja mjera za kreditiranje poduzetnika u ovoj krizi, kakva je sada situacija po tom pitanju?

- Likvidnost je nakon očuvanja radnih mjesta sljedeća glavna tema u ovoj krizi. Država nam mora pomoći dostupnošću sredstava za likvidnost kako bi mogli financirati plaće radnika, repromaterijal, najam, lizinge, koncesije, energetiku i davanja na svim razinama države - od lokalne do centralne. Treba nam likvidnost, jer prihodi često nisu i neće biti dovoljni za održavanje i plaćanje svih potreba za održavanje poslovanja. I tu sigurno ima puno prostora za unapređenje. HAMAG BICRO je krenuo i dao mikro kredite na velikom broju zahtjeva i tu treba osigurati sredstva i jamstvo da se preko HAMAG BICRO-a takvi krediti mogu i dalje davati. Tu je naravno pitanje HBOR-a za srednje i velike tvrtke kako osigurati fond koji će pomoći da dođu do jeftinog kapitala, da mogu otići u komercijalne banke. To je pitanje stvaranja i jamstvenog fonda, na kojem država radi, i koji će pomoći poslodavcima da mogu ići u komercijalne banke i kroz jamstvo države dobiti kredite koji će biti konkurentni - s malim kamatama i počekom, koji nam trebaju vezano uz koronu. Treba razmišljati i o drugim fondovima kapitala, o mogućnostima da država ili fondovi ulaze u suvlasništvo kao jamstvo kod srednjih i velikih tvrtki.

U HUP-u trenutno traju i izbori za vodstvo udruge. Što očekujete od tih izbora?

- U HUP-u je trenutno u tijeku izbor novog predsjednika. Svaka osoba na čelu neke organizacije donosi u nju svoju osobnost i stil rada tako da će novi predsjednik ili predsjednica, sigurno donijeti neke novosti. Jasno je da se HUP mora reorganizirati i prilagoditi način poslovanja novoj ekonomiji i vremenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 01:13