Intervju: Cosmin Vladimirescu

'Trgovcima koji sad ne primaju kartice prihod će najvjerojatnije pasti'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

27.5.2020. u 15:53

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

27.5.2020. u 15:53

Mastercard

Cosmin Vladimirescu

Nedavno je MasterIndex objavio istraživanje koje potvrđuje da je pandemija koronavirusa povećala kupnju putem interneta, što svakako ide u prilog i kartičarskim kućama.

No, istodobno su suočene i s procjenama da će idućih godina biti manje turističkih putovanja, a to znači i manje korištenja kartica. Što promjena načina življenja koju je nametnula koronakriza znači za kartičarsku industriju, za Jutarnji list objašnjava Cosmin Vladimirescu, glavni menadžer Mastercarda u Hrvatskoj. Ovaj 45-godišnji rumunjski financijaš u Mastercardu je od 2007., a istu funkciju u Hrvatskoj je preuzeo prošle godine.

Istraživanje pokazuje da je u vrijeme koronakrize povećana online kupnja, posebice hrane i softverskih proizvoda, te da je poraslo mobilno i beskontaktno plaćanje. U kojoj je mjeri koronakriza ubrzala postojeće trendove digitalizacije plaćanja?

- Danas naš svakodnevni život izgleda drugačije nego prije samo nekoliko mjeseci, uključujući način na koji ljudi troše novac i plaćaju svoje troškove. Korisnici danas razmišljaju o zaštiti zdravlja i sigurnosti više nego ikad prije. Moderna rješenja za plaćanje, poput beskontaktnih ili online plaćanja, najsigurniji su, najbrži i najjednostavniji način plaćanja i zaštite našeg budžeta i zdravlja. Ipak, ubrzano usvajanje digitalnih načina plaćanja ne bi trebalo biti određeno ovakvim negativnim događajem kao što je pandemija. Umjesto toga, treba se fokusirati na financijsku edukaciju i pokazivanje primjerom, posebno u onim mjestima u kojima ljudi nisu toliko digitalni napredni ili ne koriste tehnologiju u toj mjeri. Osobe starije dobi imaju naviku korištenja gotovine jer je to bio jedini dostupni alat za plaćanje troškova, tako da možda još uvijek nekako nerado mijenjaju svoj način. Važno je da im se pokaže kako digitalno plaćanje funkcionira i na koji način može poboljšati njihov život.

Odmah na početku krize Mastercard je odlučio povećati limit na beskontaktna plaćanja bez autorizacije PIN-om za sve zemlje u kojima posluje, a u Hrvatskoj na 350 kuna umjesto 100 kuna. Hrvatska narodna banka postavila je limit na 250 kuna. Smatrate li da bi limit trebao biti veći i koliko je njegovo povećanje utjecalo na vrijednost transakcija?

- Mastercard je pokrenuo proces nadogradnje platnih terminala za potpunu kompatibilnost s beskontaktnim plaćanjima počevši s 1. siječnja 2020. godine. U posljednje vrijeme svi smo vidjeli da su ljudi brzo prihvatili beskontaktno plaćanje kao svoj omiljeni način svakodnevnog plaćanja, tako da su stvari jednostavno sjele na svoje mjesto. Sretni smo što se Hrvatska pridružila uz 29 europskih tržišta koja su odlučila povećati limit za beskontaktno plaćanje bez potrebe za unosom PIN-a. Zbog toga su korisnici Mastercarda sada u stanju izvršiti transakcije do 250 kuna bez korištenja metoda provjere poput PIN koda ili biometrijske autentifikacije. Ta mjera ne osigurava samo sigurnost i brzinu prilikom plaćanja, nego pruža i dodatnu podršku svakodnevnim izazovima s kojima se ljudi danas suočavaju. Tehnički gledano, ograničenje je s naše strane postavljeno na 350 kuna, a ako Hrvatska narodna banka i komercijalne banke odluče povisiti limit, podržat ćemo i omogućiti daljnje povećanje.

Naviku plaćanja u gotovini još uvijek ima oko 50 posto ispitanika. Kako to objašnjavate?

- Plaćanje gotovinom u Hrvatskoj je svojevrsna navika i sigurno je da se ova situacija neće promijeniti preko noći. Također moramo uzeti u obzir još nešto: ako želite kupiti nešto na lokalnoj tržnici ili popiti kavu u svom omiljenom kafiću, velika je vjerojatnost da to mjesto ne prihvaća kartice. Dakle, suočeni smo sa scenarijem gdje ljudi upotrebljavaju svoje kartice češće nego ikad prije, ali i dalje velik broj prodajnih mjesta ne nudi takvu mogućnost plaćanja. Kako bismo promijenili tu situaciju, Mastercard kao tehnološka kompanija, zajedno sa svojim partnerima, komercijalnim bankama, aktivno radi na prihvaćanju kartica kako bismo uveli kartično plaćanje u veći broj malih tvrtki u Hrvatskoj, pružajući tako malim poduzetnicima priliku da ostanu relevantni u sve dinamičnijem okruženju. Trgovci koji danas ne prihvaćaju platne kartice najvjerojatnije će se suočiti s padom prihoda od prodaje. Prihvaćanje kartice omogućava trgovcima privlačenje i zadržavanje kupaca, a studije su pokazale da se ukupna vrijednost kupnje povećava kada se uvede plaćanje karticom. Ali, male i srednje tvrtke nisu jedine koje trebaju “preoblikovanje”. Ako pogledate širu sliku, u Hrvatskoj još nismo niti zagrebli površinu smart city rješenja poput kartičnog plaćanja u javnom prijevozu. Diljem svijeta to su sve područja kojima se FinTech sektor već bavi te je ujedno prilika za nas u Hrvatskoj da to učinimo na način koji korisnicima pruža zaštitu i sigurnost, ali i štedi vrijeme.

Ipak, podaci ECB-a upućuju na to da je u Hrvatskoj iznadprosječan broj POS uređaja na milijun stanovnika u odnosu na europski prosjek. Je li razlog tome činjenica da je Hrvatska turistička zemlja?

- Oko 20 posto hrvatskog BDP-a ostvaruje se u turizmu tako da je turizam definitivno imao velik utjecaj na broj POS uređaja u Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko godina zabilježili smo gotovo dvoznamenkasti porast noćenja, i to od sve više turista koji dolaze iz potpuno “digitaliziranih” društava te su navikli na korištenje svojih kartica u pokretu. Srećom, naše su banke prepoznale potrebu i pružile adekvatnu podršku. U situaciji kad veliki trgovci otvaraju radnje duž obale, raste broj malih obiteljskih turističkih objekata, u situaciji kad je Hrvatska najbolja destinacija glazbenog festivala u cijeloj Europi - moramo imati sigurnu i brzu mrežu.

Sve procjene govore da će turizam i putovanja najdulje trpjeti posljedice koronakrize. Koliko će to utjecati na poslovanje kartičarskih kuća?

- To je višeslojno i složeno pitanje. Prije svega, treba uzeti u obzir trenutačni status pandemije. Prvi val još nije prošao, a već svi pričaju o drugom. Svjedoci smo globalne utrke za pronalazak cjepiva u kojoj trenutačno sudjeluje više od 100 projekata diljem svijeta. Istodobno se suočavamo s paradoksom - u nikad globaliziranijem svijetu države zatvaraju granice i okreću se vlastitim resursima. Iako je Europska komisija svjesna problema zatvaranja granica i radi na pronalasku jedinstvenog rješenja za sve zemlje članice, neke su zemlje sklonije otvaranju granica, dok druge uopće nisu za to. I za kraj, epidemiološka situacija varira od države do države i neke vlade zagovaraju strogo regionalni pristup. Kada uzmemo u obzir sve navedeno, kada pričamo o nadolazećoj turističkoj sezoni, ona će definitivno imati snažan lokalni fokus i uključivati razne stay-at-home inicijative. Mislim da ne možemo očekivati velike migracije turista kakve smo zabilježili u proteklih nekoliko godina sve dok nam znanstvenici ne naprave cjepivo. Potrošačke navike i ponašanje nepovratno se mijenjaju, a države će biti prisiljene transformirati svoje strategije u turizmu ako misle opstati u novim okolnostima. Nedavni primjer transformacije neke strategije u kategoriji turizma može se vidjeti i u Mastercardu. Naša platforma Priceless Cities (Priceless.com), koja je nekoć sadržavala jedinstvena turistička iskustva diljem svijeta, a u Hrvatskoj kroz lokalnu inačicu Priceless Croatia, prošla je kroz digitalnu transformaciju. Sada predstavlja digitalno mjesto dizajnirano kako bi inspiriralo i nadahnulo, a na kojem korisnici mogu doživjeti neprocjenjive trenutke koje mogu podijeliti s obitelji i prijateljima - kod kuće, online i bilo gdje između.

Koliki tržišni udjel ima Mastercard na hrvatskom tržištu i kakvi su vam ciljevi za sljedeće razdoblje?

- Nastavit ćemo strateške smjernice zacrtane u prethodnoj godini, s ciljem izgradnje bolje budućnosti, bilo da je riječ o sigurnosti, korisničkom iskustvu i zdravlju potrošača ili napretku u financijskoj uključenosti i obrazovanju u našoj zemlji. U ovom izazovnom vremenu koje je pred nama moramo podržavati nove ideje jer će o njihovu prihvaćanju ovisiti kada ćemo i kako svi izaći iz trenutačne situacije. Ne smijemo zaboraviti kako smo počeli 2020. godinu, koju smo trebali pamtiti po zelenom pokretu i različitim održivim inicijativama diljem svijeta. Također, pandemija je dobro naglasila važnost digitalne transformacije, ne samo u privatnom nego i u javnom sektoru, i to je put kojim bismo trebali nastaviti zajedno koračati.

Sigurnost kupaca prioritet nam je u svakom trenutku

S razvojem digitalizacije povećava se i problem sigurnosti kartičnih transakcija. Ima li tu nekih novih rješenja?

- Sigurnost potrošača Mastercardov je prioritet u svakom trenutku. Kako bismo udovoljili potrebama naših kupaca i kako bismo ih zaštitili, Mastercard je razvio niz rješenja dizajniranih da osiguraju najvišu razinu sigurnosti. Jedan takav primjer je Mastercard Identity Check, poboljšana verzija SecureCodea koja koristi najnovije standarde provjere autentičnosti, poput jedinstvenog koda, prepoznavanja lica, otiska prsta ili drugih biometrijskih podataka i nudi zaštitu od neovlaštene uporabe kartica. Zbog svega toga neovlaštena osoba ne može koristiti izgubljenu ili ukradenu karticu za online kupnju. Najnovije rješenje koje će se uskoro predstaviti u Hrvatskoj je Mastercard Digital Enablement Service (MDES), platforma koja se koristi kao osnova za razvoj različitih rješenja za sigurna digitalna plaćanja te će omogućiti i izdavateljima i trgovcima graditi budućnost zaštićenih plaćanja tako što će tokenizirati i digitalizirati svaku transakciju. MDES će osigurati vlasnicima kartica mogućnost izbora i bezbrižnost sigurnog digitalnog plaćanja.